Na 2. su mjestu Sjedinjene Države, praćene Švedskom, Tajvanom, Danskom i Norveškom.
"Nordijske zemlje karakterizira općenito izvrsna makroekonomska uprava, one redom bilježe proračunske viškove, imaju izuzetno nisku razinu korupcije, a kompanije im djeluju u pravnom okruženju u kojemu je prisutno rašireno poštivanje ugovora i riječi zakona, dok su njihovi privatni sektori predvodnici tehnoloških inovacija", kazao je Augusto Lopez-Claros, glavni ekonomist i direktor programa svjetske konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma.
"Te zemlje dokazuju da je rast konkurentnosti i širenje kapaciteta gospodarstva za učinkovito djelovanje u globalnom gospodarstvu višestruki izazov, koji zahtijeva zajedničku akciju na brojnim područjima", dodao je.
Ovo izviješće rezultat je sveobuhvatnog istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma, kojim je ove godine obuhvaćeno više od 8.700 poslovnih čelnika u 104 svjetska gospodarstva.
Upitnik je osmišljen s ciljem da obuhvati širok niz čimbenika koji utječu na poslovno okruženje nekog gospodarstva, a koji djeluju kao ključne odrednice održivog gospodarskog rasta. Posebna se pažnja pridaje elementima makroekonomskog okoliša, kvaliteti javnih institucija koje daju poticaja razvojnom procesu, te razini tehnološke spremnosti i inovacija.
"Tijekom proteklih nekoliko godina indeks rasta konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma služio je kao korisno oruđe u razmatranju ključnih makroekonomskih i institucionalnih elemenata, važnih za proces rasta. Najnoviji podaci zakonodavcima, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva nastavljaju pružati vrijedan uvid u područja u kojima je potreban dodatan napredak kako bi se unaprijedilo okruženje za gospodarsku aktivnost privatnog sektora i generirao održiv rast", kazao je Lopez-Claros.
U ostatku Europe, dobru izvedbu u području konkurentnosti imala je Velika Britanija, koja se s lanjskog 15. popela na 11. mjesto. Valja istaknuti i zvjezdano postignuće Estonije, koja je zauzela 20. mjesto te je najkonkurentnije gospodarstvo među 10 država koje su se u svibnju priključile EU.
S druge strane Italija je nastavila kliziti na ljestvici konkurentnosti. I dok je u 2001. bila na 26. mjestu, danas je na 47., što je ujedno i najniži rang među 15 starih zemalja članica EU. Sve lošija izvedba te zemlje utvrđena je u svim područjima, a posebno oštar pad konkurentnosti zabilježen je u području kvalitete javnih institucija.
Hrvatska je po globalnoj konkurentnosti rangirana ove godine na 61. mjestu, nešto lošije nego lani, kada je bila na 53. Ispred Hrvatske nalaze se, među ostalima, Slovenija (33.), Mađarska (39.), Češka (40.), Slovačka (43.), Bugarska (59.) i Poljska (60.) Lošije od Hrvatske, među ostalima, su Rumunjska na 63. mjestu, Bosna i Hercegovina na 81., Makedonija na 84. te Srbija i Crna Gora na 89. mjestu.