FT/London - Bruxelles je trebao biti oštriji i prema novim članicama EU-a
Bilo bi možda bolje da je i članstvo istočnoeuropskih zemalja koje su EU-u pristupile u svibnju ove godine bilo uvjetovano ispunjavanjem određenih standarda ali je geopolitika diktirala drugačiji pristup, konstatira The Financial Times.
Prijedlog Europskog povjerenstva da Turska mora ispuniti određene standarde prije pokretanja pregovora o članstvu u EU jedan je od logičnijih u aktualnom izvješću o pregovorima s Turskom, ističe londonski list, napominjući da Bruxelles namjerava postaviti taj uvjet svim budućim zemljama-kandidatima.
Ta je sugestija zapravo potekla iz nastojanja Bruxellesa da formulira neke od svojih dvojbi u vezi sa članstvom Turske kao novi, oštriji pristup prema svim budućim kandidatima, tumači FT, dodajući da je Povjerenstvo željelo Ankari istodobno signalizirati zeleno i crveno svjetlo za pregovore o pristupu.
Bruxelles je posebno naglasio da članstvo Turske jest cilj ali da ni u kom slučaju nije zajamčeno, napominje list, podsjećajući da je teoretski gledano ishod svih pregovora o pristupu otvoren. "No, ovaj je put Bruxelles od samog početka jasno dao do znanja da će suspendirati pregovore s Turskom bude li Ankara 'ozbiljno i na dugi rok' kršila ljudska prava ili europske vrijednosti", ističe FT.
Iako bi trebao obuhvatiti sve buduće zemlje-kandidate, takav pristup u praksi možda neće biti primijenjen u slučaju Bugarske i Rumunjske usprkos "endemskoj korupciji" u potonjoj zemlji-kandidatu. "No, zasigurno će biti primijenjen u slučaju Hrvatske, koja je sljedeća na redu za prijem", upozorava FT.
Der Standard/Beč - Hrvatska će ipak pregovarati o članstvu u EU-u paralelno s Turskom
Grozničava rasprava o prijemu Turske u EU potisnula je u drugi plan zeleno svjetlo Bruxellesa za pristup Bugarske i Rumunjske, primjećuje bečki Der Standard.
Članstvo Rumunjske i Bugarske nije uzvitlalo veliku prašinu možda i zbog lobiranja novih članica EU-a poput susjedne Mađarske, nagađa bečki list, napominjući da je Rumunjska "drhtavih nogu" svladala prepreku u vidu stjecanja statusa tržišne ekonomije, što je bilo nužno za ulazak u EU.
Hrvatska je sljedeći kandidat u europskoj čekaonici, ističe Der Standard, podsjećajući da je Zagreb zapravo želio ući u EU u paketu s Bugarskom i Rumunjskom ali pregovori s Bruxellesom počinju tek početkom 2005. pa taj rok polako izmiče.
Time se događa upravo ono od čega je Hrvatska strahovala - naime, da će se njezini pregovori vremenski poklopiti s pregovorima o članstvu Turske iako Zagreb tvrdi da je Hrvatska daleko ispred Turske kada je riječ o gospodarstvu i o stanju ljudskih prava, napominje list.
"Ti su prigovori dijelom opravdani - ali čitava pozornost EU-a nije usredotočena na Balkan već na Bospor", napominje Der Standard, ističući da takva orijentacija Bruxellesa proizlazi iz povijesnih razloga: "Turska kuca na vrata Europe još od 1963. g. i već je godinama službeni kandidat za pristup", podsjeća Der Standard.
Iako članstvo Turske u EU-u izaziva brojne dvojbe i strahove, treba ga promatrati kao priliku i mogućnost stišavanja sukoba između Zapada i Istoka, naglašava list, napominjući da je moguće da nakon uspješnih pregovora objava datuma pristupa Turske u EU protekne tiho kao što je sada slučaj s Bugarskom i Rumunjskom.
FAZ/Frankfurt - EU i dalje vrlo nepovjerljiv prema Zagrebu
Odnos EU-a prema Bugarskoj i Rumunjskoj s jedne te Hrvatskoj s druge strane pokazuje da je nepovjerenje prema Zagrebu i dalje jako veliko, konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Čini se da povjerenik EU-a za proširenje Guenter Verheugen ipak nije posve smetnuo s uma kakve prilike vladaju u jugoistočnoj Europi, ističe frankfurtski list, aludirajući pritom na Verheugenovo priznanje da pravna država i dalje teško zaživljuje u Bugarskoj i Rumunjskoj.
Usprkos tome, Bruxelles je Bukureštu i Sofiji čvrsto obećao pristup EU-u 2007. g., uz napomenu da bi njihovo članstvo moglo biti odgođeno za godinu dana ako demokracija i tržišna privreda u međuvremenu ne pronađu dovoljno čvrsto uporište u te dvije države, podsjeća FAZ.
"Ne treba biti posebno nadaren prorok da bi se predvidjelo da to neće biti ostvareno - kada bi se mjerilo objektivno - u vrijeme konačne prisege o pristupu EU-u", prognozira list, spekulirajući da će dvije zemlje usprkos tome biti primljene u Uniju.
"Pregovori s Hrvatskom trebali bi pak započeti sljedeće godine. Pri tome upada u oči da u odnosu prema Zagrebu i dalje vlada veliko nepovjerenje", zaključuje FAZ.
NZZ/Zuerich - Bruxelles pokazuje Hrvatskoj i mrkvu i batinu
Europsko povjerenstvo nudi Hrvatskoj mrkvu u vidu intenzivirane strategije integracije u EU ali i batinu u vidu suspenzije pregovora u slučaju da Zagreb ne ispuni uvjete, bilježi Neue Zuercher Zeitung.
Zagreb bi u okviru spomenute intenzivirane strategije integracije trebao od 1. siječnja 2005. g. dobiti mogućnost pristupa EU-ovim fondovima, što podrazumijeva ukupno 105 milijuna eura u 2005. odnosno 140 milijuna eura u 2006. g., napominje zueriški list.
Batina se pak krije u prijedlogu Bruxellesa da u slučaju ozbiljnog i dugotrajnog kršenja temeljnih vrijednosti EU-a poput slobode, demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda i načela pravne države ima pravo predložiti suspenziju pregovora sa Zagrebom dok bi odgovarajuću odluku kvalificiranom većinom glasova trebalo donijeti Ministarsko vijeće EU-a, ističe NZZ.
Povjerenstvo ističe da će tempo pregovora s Hrvatskom ovisiti, između ostalog, o ustrajnoj provedbi političkih reformi i o poštivanju međunarodnih obveza poput suradnje s ICTY-jem, navodi list, dodajući da aktualno izvješće Bruxellesa ne sadrži nikakve rokove ali se cilj Hrvatske da u EU uđe zajedno s Bugarskom i Rumunjskom 2007. g. smatra nerealnim.
AI/London - AI pozvao Hrvatsku da bolje štiti prava djeteta
Amnesty International zabrinut je zbog neučinkovitosti hrvatskih vlasti u sprečavanju nasilja i "bullyinga" među djecom i mladim ljudima smještenim u institucijama socijalne skrbi te u punoj integraciji romske djece u hrvatski školski sustav, stoji u priopćenju te međunarodne organizacije, objavljenom na web-stranici amnesty.org.
AI poziva Hrvatsku na trenutnu provedbu preporuka koje je Odbor UN-a za prava djeteta iznio 1. listopada nakon razmatranja drugog periodičnog izvješća Hrvatske o mjerama za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima djeteta (CRC), istaknuto je u priopćenju.
Prije razmatranja hrvatskog izvješća, Odbor je dobio na uvid dokument pod naslovom "Hrvatska: Briefing Odboru Ujedinjenih naroda za pravima djeteta" u kojem Amnesty izražava zabrinutost zbog određenih problema vezanih uz provedbu CRC-a u Hrvatskoj, napominje se u priopćenju AI-ja.
Odbor je, stoji u priopćenju, izrazio duboku zabrinutost zbog toga što hrvatske vlasti nisu uspjele spriječiti nasilje i "bullying" među djecom i mladim ljudima smještenim u institucijama socijalne skrbi ni dovoljno se posvetiti potrebama i problemima institucionalizirane djece, a brine ga i podatak da su "osobe u dobi od 18 i manje godina smještene zajedno s mnogo starijima, među kojima neke imaju i 27 godina".
Amnesty u priopćenju navodi da je hrvatske vlasti pozvao na provedbu preporuka odbora da poduzmu sve mjere potrebne za sprečavanje nasilja u institucijama za preodgoj" i podignu razinu zaštite djece u institucijama socijalne skrbi.
Odbor UN-a za prava djeteta posebno ističe kako je lišavanje slobode tek krajnja mjera koja mora imati najkraće moguće trajanje i da osobe mlađe od 18 godina ne smiju biti pritvorene zajedno s odraslima, već vlastima preporučuje uspostavu posebnih prihvatnih centara za osobe te dobi, navodi AI u svom priopćenju.
Odbor je izrazio je zabrinutost i zbog de facto diskriminacije etničkih i nacionalnih manjina, romske i strane djece. Osobito se ističe zabrinutost zbog nejednakih obrazovnih mogućnosti djece iz redova manjina i osjetljivih skupina, među kojima i romske djece.
U priopćenju Amnesty Internationala navodi se kako je Odbor vlastima preporučio "pažljivu i redovitu procjenu postojećih nejednakosti u ostvarivanju prava djece, na temelju koje će poduzeti nužne korake za sprečavanje i borbu protiv diskriminacijskih razlika".
Hrvatskoj se preporučuje jačanje upravnih i pravosudnih mjera kako bi se "spriječila i eliminirala de facto diskriminacija djece pripadnika manjina, osobito romske i djece stranaca", navodi AI.
Odbor UN za prava djeteta pozvao je hrvatske vlasti i na "provedbu Nacionalnog programa za Rome, kojim će im osigurati odgovarajuće ljudske i financijske resurse" te na redovitu periodičnu procjenu njegove provedbe, kaže se u priopćenju za javnost Amnesty Internationala.
DW/Bonn - Hrvatski liberali stupaju u brak s HNS-om?
Dio analitičara drži logičnim nastojanja Liberalne stranke i Libre za ujedinjenjem s Hrvatskom narodnom strankom budući da prema istraživanjima javnog mnijenja te dvije stranke bez potpore jačih stranaka poput HNS-a nemaju izgleda sačuvati parlamentarni status, bilježi Deutsche Welle.
Analitičari istodobno smatraju da HNS neće puno profitirati, pa ni u vidu nekog sinergijskog efekta a dobit će dva trkača olovnih nogu, čime se aludira na njihove unutarstranačke razmirice i nerijetko neumjerene zahtjeve, prenosi postaja.
Središnji odbor LS-a zaključio je da bi spajanje trebalo biti postupno ali predsjednik stranke Ivo Banac drži da ima mandat za provedbu spajanja u roku od nekoliko tjedana, bilježi DW. "Uz načelne razlike u LS-u o brzini ujedinjenja, slatki je detalj da će ta stranka 23. listopada održati izbornu konvenciju na kojoj se, među ostalim, bira i predsjednik stranke", ističe postaja.
Budući pak da bi predsjednik LS-a po automatizmu trebao postati podpredsjednikom nove stranke, taj detalj niije nevažan, napominje DW.
I u HNS-u ima disonantnih tonova o vezi s ujedinjenjem, posebno kada je riječ o dodavanju liberalne komponente u naziv nove stranke, primjećuje postaja, napominjući da bi on trebao glasiti "Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati".
Predsjednica HNS-a Vesna Pusić drži pak da je riječ o nužnom koraku kako bi se i simbolično sačuvala liberalna opcija, napominje postaja. "Mislim da je tu postignut jedan kompromis koji je svima prihvatljiv i nikoga ne isključuje, nego obrnuto", prenosi postaja riječi predsjednice HNS-a.
Konačna odluka o ujedinjenju bit će donesena na stranačkim saborima koji bi trebali biti održani do sredine studenog, a nakon toga trebala bi biti održana i konvencija nove stranke "HNS - liberalni demokrati", napominje postaja.