Članstvo Rumunjske i Bugarske nije uzvitlalo veliku prašinu možda i zbog lobiranja novih članica EU-a poput susjedne Mađarske, nagađa bečki list, napominjući da je Rumunjska "drhtavih nogu" svladala prepreku u vidu stjecanja statusa tržišne ekonomije, što je bilo nužno za ulazak u EU.
Hrvatska je sljedeći kandidat u europskoj čekaonici, ističe Der Standard, podsjećajući da je Zagreb zapravo želio ući u EU u paketu s Bugarskom i Rumunjskom ali pregovori s Bruxellesom počinju tek početkom 2005. pa taj rok polako izmiče.
Time se događa upravo ono od čega je Hrvatska strahovala - naime, da će se njezini pregovori vremenski poklopiti s pregovorima o članstvu Turske iako Zagreb tvrdi da je Hrvatska daleko ispred Turske kada je riječ o gospodarstvu i o stanju ljudskih prava, napominje list.
"Ti su prigovori dijelom opravdani - ali čitava pozornost EU-a nije usredotočena na Balkan već na Bospor", napominje Der Standard, ističući da takva orijentacija Bruxellesa proizlazi iz povijesnih razloga: "Turska kuca na vrata Europe još od 1963. g. i već je godinama službeni kandidat za pristup", podsjeća Der Standard.
Iako članstvo Turske u EU-u izaziva brojne dvojbe i strahove, treba ga promatrati kao priliku i mogućnost stišavanja sukoba između Zapada i Istoka, naglašava list, napominjući da je moguće da nakon uspješnih pregovora objava datuma pristupa Turske u EU protekne tiho kao što je sada slučaj s Bugarskom i Rumunjskom.