"INA se ne dopisuje s Vladom, a kakve će cijene goriva biti, vidjet ćemo u ponedjeljak", kazala je Prohić Hini, nakon što je priopćila da je riječ o neslužbenoj i neprovjerenoj informaciji.
HTV je u subotu objavio da je, na Vladin zahtjev da se odrekne dijela marže i tako smanji cijene naftnih derivata, Ina Vladi poslala kalkulacije po kojima bi u ponedjeljak opet trebala povisiti cijene goriva za 22 ili 24 lipe, ovisno o vrsti.
Pozivajući se na neimenovani izvor u Ini, HTV prenosi da Ina od Vlade očekuje odluku o tome hoće li se država možda odreći dijela trošarina i da gorivo neće pojeftiniti do eventualnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.
Andrija Hebrang Hini je telefonski izjavio da o Ininu dopisu nema nikakve, ni službene ni neslužbene informacije.
Naglasio je da se Vlada, tražeći od Ine da spusti marže, vodila logikom da je država 75-postotni vlasnik nacionalne naftne kompanije, pa prema tomu ima pravo i određivati njezinu poslovnu politiku.
"Problem je, međutim, što je bivša Vlada MOL-u prodala 25 posto plus jednu dionicu, zbog čega država ne može samostalno donijeti ni jednu stratešku odluku u Nadzornom odboru Ine", upozorio je Hebrang.
Zahtjev za smanjenjem trošarina ocijenio je nemogućim, jer su one fiksno određene - kuna po litri goriva.
"Budući da su trošarine prihod državnog proračuna, njihovo bi smanjivanje teško oštetilo proračun i sve njegove korisnike, jer su fiksno određeni i proračunski prihodi od trošarina", upozorava Hebrang.
Naglasio je da, za razliku od trošarina, Inine marže u cijeni derivata sudjeluju u postotku, pa se, prema tome, povećavaju s rastom cijena goriva.
Uvećava se, dodao je, i Inina dobit iz vlastitih izvora energije, bez istodobnog povećanja cijene proizvodnje, što znači da povećanjem cijena goriva Ina ostvaruje dodatnu zaradu.
Hebrang je podsjetio da se Vlada već odrekla dijela trošarina, onih na plavi dizel, čime je, smatra, dala svoj doprinos energetskoj problematici.