WASHINGTON
Perspektive gospodarskog razvoja Hrvatske su dobre i važno je da zemlja nastavi reforme financijskog i socijalnog sustava kako bi ubrzala ekonomski napredak, rekao je u srijedu u Washingtonu Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. Katsu je na konferenciji za novinare o stanju u tranzicijskim zemljama istočne Europe i Azije ocijenio kako je Hrvatska do sada ostvarila dobar ekonomski napredak te da će činjenica da je postala službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji ubrzati njezin napredak. Perspektive budućeg razvoja Hrvatske Katsu je ocijenio "pozitivnim". Napomenuvši kako Hrvatska starta "s prilično dobre osnove" Katsu je kazao kako je sada samo pitanje političke volje da Hrvatska nastavi ekonomski razvitak. Katsu je kazao kako je sada važno da Hrvatska sama ne počini kakvu pogrešku i tako našteti svom napretku na putu u EU. Upitan da ocijeni stanje glede vanjskog duga i proračunskog deficita Katsu je kazao kako je vanjski dug Hrvatske rezultat provedbe ambicioznog infrastrukturnog programa, posebice gradnje auto cesta. Katsu je upozorio kako je za Hrvatsku ključno da nastavi konsolidaciju programa infrastrukture, reformu javnih financija, reformu mirovinskog sustava i privatizaciju.
Hrvatska je zaključujući u kolovozu novi stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom izrazila namjeru da stabilizira vanjski dug na razini od 77 posto bruto-domaćeg proizvoda te proračunski deficit smanji s 6,3 posto u prošloj godini na 4,5 posto u ovoj te 3,7 posto u 2005.
DEN HAAG
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u srijedu je nenajavljeno posjetio Haški sud (ICTY) gdje je sudjelovao na sastanku hrvatskog izaslanstva koje vodi ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte, na kojemu se razgovaralo o mjerama koje Hrvatska poduzima na rješavanju "slučaja Gotovina", podršci tužiteljstva za privremeno puštanje na slobodu generala Ivana Čermaka i Mladena Markača i drugim pitanjima. Ministar Žužul je nakon sastanka odbio dati izjavu novinarima i objasniti razloge nenajavljenog dolaska u Haag i sudjelovanja na sastanku s Carlom Del Ponte. "Ne mogu vam dati izjavu. Sve što vas zanima reći će nam ministrica", kazao je na izlasku iz suda. Ministrica Škare Ožbolt sam sastanak i sudjelovanje ministra Žužula na njemu ocijenila je "vrlo korisnim". "S glavnom tužiteljicom razgovarali smo o jedinom preostalom otvorenom pitanju u odnosima Hrvatske i Haškog suda, a to je slučaj generala Gotovine i njegovo rješenje. Tužiteljicu su zanimale sve aktivnosti koje su u posljednje vrijeme poduzete, a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je o nedavnoj policijskoj akciji izvijestio istražitelje tužiteljstva u okviru uobičajenih aktivnosti", kazala je.
DEN HAAG
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u srijedu je u sklopu radnog posjeta Haškom sudu (ICTY), posjetila generale Ivana Čermaka i Mladena Markača u haškom pritvoru u Scheveningenu. "Oni su dobro i dalje su optimistični s obzirom da su poduzeti pravi lijekovi da se izmijeni sudska odluka kojom im je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu", kazala je ministrica nakon posjeta pritvoru. Naglasila je da su obojica u dobroj fizičkoj i psihičkoj kondiciji te da Markač prima redovitu zdravstvenu njegu. O nastojanju Čermaka i Markača, njihovih odvjetnika i hrvatske vlade da se ishodi njihovo puštanje na slobodu do početka suđenja i nakon što su im zahtjevi dva puta odbijeni, Škare Ožbolt je danas u Haškom sudu razgovarala s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte. Na tom je sastanku istaknuto da tužiteljstvo i dalje podržava puštanje Čermaka i Markača iz pritvora, o čemu će se ovih dana očitovati u odgovoru na zahtjev obrane da sud dopusti podnošenje posebne, tzv. interlokutorne, žalbe na drugu negativnu odluku vijeća koja se redovnim putem ne može pobijati.
LJUBLJANA
Kontroverznom mještaninu graničnog naselja Mlini u općini Buje, Slovencu Jožku Jorasu, općinska uprava u Kopru izdat će dozvolu za obnovu stare kuće koja se nalazi u istoj općini i na teritoriju koji slovenske vlasti nakon zadnjeg izgreda sa članovima Pučke stranke na graničnom prijelazu Plovanija drže spornim područjem, javila je u srijedu slovenska televizija. Kako je javila televizija, u drugoj vijesti glavnog večernjeg dnevnika, Joras je molbu za rekonstrukciju stare kuće koju je kupio sa još nekoliko članova Pučke stranke i "Civilnom inicijativom za pravednu granicu u Istri" koju vodi koparski advokat Danijel Starman, predao u susjednoj državi još prije nekoliko mjeseci. Po televiziji, činjenica da je Joras dozvolu dobio nekoliko dana pred izbore je slučajnost jer je prijetila opasnost da će isteći svi rokovi za prihvaćanje ili odbacivanje molbe. Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl rekao je u izjavi za istu televizijsku postaju da su u svojem mišljenju koje je od njih zatražila lokalna vlast u Piranu napisali "da je riječ o području koje je sporno, ali da ga Slovenija smatra svojim, te da je potrebno izbjegavati svaku aktivnost koja bi dovela do incidenta". Unatoč tome, kako je javila Televizija Slovenije, urbanisti iz Pirana izvršili su na "spornom teritoriju" uviđaj na osnovi kojega su konstatirali da se postupak može nastaviti i ne vide razlog zašto Jorasu ne bi dali dopuštenje za obnovu.
ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul primio je u srijedu u Zagrebu pomoćnika američkog državnog tajnika za stanovništvo, izbjeglice i migracije Arthura E. Deweyja koji boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar Žužul je upoznao pomoćnika državnog tajnika s dosadašnjim postignućima i nastojanjima Vlade Republike Hrvatske glede povratka izbjeglica, a posebice je ukazao na važnost ostvarivanja održivog povratka stvaranjem povoljnih gospodarskih uvjeta u područjima na koja se izbjeglice vraćaju. Dewey se posebno zanimao za tijek javne kampanje o pomirbi i održivom povratku u Hrvatskoj te za ukupno stanje u regiji i utjecaj izbjeglica na stanje u susjednim zemljama. Arthur E. Dewey će se u nastavku svog boravka u Hrvatskoj sastati s ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom te posjetiti više povratničkih lokacija, gdje će se na licu mjesta upoznati s pitanjima povratka, obnove i suživota građana Hrvatske, kaže se u priopćenju.
WASHINGTON
Američke vlasti uhitile su bosanskog Srbina Marka Boškića pod optužbom da je od imigracijskih vlasti prikrio sudjelovanje u genocidu nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa. Prema priopćenju ministarstva pravosuđa Boškić je uhićen jer u molbi za ulazak u SAD kao izbjeglica te za dobijanje stalnog boravka nije naveo da je bio pripadnik postrojbe vojske bosanskih Srba koja je sudjelovala u ubijanju tisuća bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. Boškić, 40, nastanjen u Peabodyju u Massachusettsu, optužen je za prijevaru imigracijskih vlasti kojima je lagao o svojoj vojnoj prošlosti kako bi mogao ući u Sjedinjene Države. Prema optužnici Boškić je 1999. dok je boravio u Frankfurtu predao molbu za ulazak u SAD u svojstvu izbjeglice i upitan za vojnu prošlost rekao da je samo služio vojni rok u bivšoj JNA početkom 1980-tih. Ministarstvo pravosuđa je priopćilo da je Boškić otkriven nakon što je Haški sud američkim vlastima dostavio video snimku na kojoj se vidi Boškić kao pripadnik diverzantskog odreda vojske bosanskih Srba na dodjeli priznanja 1995. Taj odred je sudjelovao u ubijanju Muslimana u Srebrenici u srpnju 1995.
Boškića očekuje suđenje, a ako bude osuđen mogao bi dobiti do 10 godina zatvora i po 250.000 dolara kazne za oba slučaja prikrivanja. Nakon zatvora mogao bi biti deportiran u BiH.
PRIŠTINA
Direktor UNMIK-ovog odjela za pravosuđe Thomas Monoghan izjavio je u srijedu u Prištini da je međunarodni tužitelj podnio "prvu ozbiljnu optužnicu" protiv šestorice Albanaca zbog nasilja koje je eskaliralo o ožujku ove godine. Optužnica podignuta u utorak tereti Agrona Ibrahimija, Nexhata Radmadania, Shaqira Brahimia, Xheladina Salihua, Sadri Shabanija i Agima Abdulahua da su u Gnjilanu 17. ožujka ove godine brutalno pretukli Slobodana Perića (51) i njegovu majku Anku (77) koja je ubrzo nakon toga preminula. Monoghan je na konferenciji za novinare kazao da je od šestorice optuženih samo Abdulahu u bijegu. Ukoliko budu proglašeni krivima, mogu dobiti kaznu do 20 godina zatvora. U nasilju na Kosovu u ožujku ove godine ubijeno je 19 osoba, porušeno je ili uništeno 35 crkava i manastira i oko 800 srpskih domova, a više tisuća ljudi moralo je napustiti svoje domove.
PRIŠTINA
Veleposlanici 19 zemalja članice Europske unije (EU), akreditirani u Beogradu, pozvali su u srijedu kasno popodne u Prištini, nakon susreta s kosovskim premijerom Bajramom Rexhepijem, na uspostavu izravnog dijaloga između Prištine i Beograda. "Nadamo se uspostavi izravnog dijaloga s Beogradom, što će utjecati na poboljšanje situacije na Kosovu", izjavio je veleposlanik Nizozemske u Beogradu Barend van der Heijden, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om. Heijden je kazao da Europska unija želi na Kosovu više sigurnosti i postojanje multietničkog društva. On je pozvao kosovske Srbe na sudjelovanje na lokalnim izborima u listopadu.
VARŠAVA
Jedna je osoba ozlijeđena u srijedu u eksploziji bombe skrivene u poslovnoj torbi u jednoj zgradi u središtu Varšave, priopćila je policija. Bomba je eksplodirala na sedmom katu moderne zgrade koju koristi Kolmex, poljska kompanija koja pruža usluge željeznici. Nitko nije preuzeo odgovornost a motivi su nejasni. "Smatramo da se prije radi o izravnavanju računa nego o terorističkom činu", rekao je policijski glasnogovornik Mariusz Sokolowski. U eksploziji je popucalo nekoliko prozora, a ljudi su evakuirani iz te zgrade kao i iz još dvije koje se nalaze u neposrednoj blizini.
WASHINGTON
Međunarodna konferencija o Iraku održat će se vjerojatno u drugoj polovici studenoga, a Egipat bi mogao biti dobra zemlja domaćin, kazao je u srijedu američki državni tajnik Colin Powell. "Mislim da će se vjerojatno održati u drugoj polovici studenoga", kazao je šef američke diplomacije u intervjuu za francusku agenciju AFP. "Irački premijer Iyad Allawi i njegova ekipa u kontaktu su sa zemljama iz tog područja kako bi je ugostili, i mislim da je vodeći kandidat Egipat s Kairom", dodao je on. Powell je podsjetio da se tim projektom namjerava okupiti iračke susjede kao i zemlje članice G8.
BEČ
Katolički biskup iz St. Poeltena msgr. Kurt Krenn, optužen da je želio zataškati seksualni skandal u svojoj župi, izjavljuje kako je podnio ostavku u izdanju dnevnika Standard od četvrtka. "Da, podnio sam ostavku i odsad sam bivši biskup St. Poeltena", kazao je Krenn novinarima. Objašnjava kako ostavku nije podnio iz zdravstvenih razloga već stoga što ga je papa Ivan Pavao II. to zatražio. Po njegovu mišljenju, ime njegova nasljednika Vatikan bi mogao objaviti u četvrtak. Ultrakonzervativni crkveni dostojanstvenik msgr. Krenn kažnjen je, kako se čini, jer je pokušao minimalizirati seksualni skandal koji je ljetos izbio u sjemeništu St. Poelten. U srpnju, Vatikan je otvorio istragu o tom sjemeništu nakon otkrića, u studenom, oko 40 tisuća pornografskih slika od kojih neke pedofilskog karaktera na prijenosnim računalima nekoliko sjemeništaraca.
MOJAVE
SpaceShipOne, prva privatna svemirska letjelica s pilotom, izvela je u srijedu drugi uspješan svemirski let, objavili su organizatori. Odbor stručnjaka privatne zaklade Ansari X Prize objavio je da je letjelica dostigla visinu od 102.870 metara, čime je potvrđen uspjeh leta budući da se 100.000 metara smatra granicom svemira. Taj let daje konstruktoru SpaceShipOnea Burtu Rutanu (61), vlasniku tvrtke Scaled Composites, vrlo izglednu nadu da će dobiti 10 milijuna dolara koje poklanja zaklada Ansari X Prize radi poticanja svemirskog turizma. No, za to će morati uspješno realizirati još jedan let, predviđen za 4. listopada. Prema uvjetima koje je utvrdio Ansari X Prize, ista letjelica morala bi biti u stanju ponovno poletjeti za manje od 15 dana, s posadom čija težina odgovara težini dvoje putnika uz pilota.
STOCKHOLM
Jedina osoba koja je izvedena pred sud za ubojstvo švedskog premijera Olafa Palmea 1986. umrla je u srijedu, ostavivši ovaj slučaj obavijen tajnom i nakon gotovo 20 godina. "Christer Pettersson je umro. Pacijent je bio bez svijesti nakon što je pretrpio ozbiljne ozljede glave", stoji u izjavi bolnice Karolinska Institutet. Pettersson, koji je umro u 57-oj godini života, u bolnicu je dopremljen 16. rujna i nije razjašnjeno kako je ozlijeđen. Christer Pettersson, sitni kriminalac, bio je 1989. godine osuđen za atentat na Palmea no iste ga je godine oslobodio viši sud. Kasnije je djelo priznao jednim novinama, ali je potom i povukao svoje izjave. Palmeova supruga prepoznala je Petterssona kao čovjeka koji je pucao na njezinog supruga a okružni sud ga je 1989. godine osudio na doživotni zatvor. Prizivni sud je, međutim, kasnije presudio da njena izjava kao očevica nije vjerodostojna i oslobodio Petterssona koji je nastavio slobodno živjeti u Švedskoj.