ZAGREB
Za sada je prerano govoriti o iznosu sredstava na koja će Hrvatska moći računati iz pretpristupnih fondova EU-a, ali su brojke koje su nedavno iznesene u hrvatskom tisku "malo pretjerane" i prije bi mogla biti riječ o polovici navedenih brojki, izjavio je u srijedu u Zagrebu dužnosnik Europske komisije.
U hrvatskom tisku nedavno je objavljeno da bi Hrvatska za predstojeće dvije godine mogla računati na 250 do 280 milijuna eura na godinu iz pretpristupnih fondova EU-a.
"Bilo bi rizično i prerano reći točne brojke, jer Komisija još nije izišla s prijedlogom iznosa. Nedavno sam vidio da se u hrvatskim novinama spominje iznos od oko 250 milijuna eura godišnje, mislim da je to malo pretjerano, prije će biti da će ta brojka iznositi polovicu toga", izjavio je Dirk Meganck, direktor u Općoj upravi za proširenje Europske komisije. Meganck je naglasio da to govori u "osobno ime, ne kao predstavnik Komisije", dodajući da će Komisija uskoro predložiti pretpristupnu strategiju za Hrvatsku, što će morati odobriti Vijeće Europske unije i Europski parlament.
Dirk Meganck i David Daly, načelnik za zapadni Balkan u Općoj upravi Europske komisije za vanjske poslove, predvode europsko izaslanstvo koje boravi u trodnevnom posjetu Zagrebu, gdje s hrvatskim dužnosnicima razgovaraju o korištenju pretpristupnih fondova Europske unije.
DEN HAAG
Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte održat će 11. listopada u Bruxellesu govor pred Vijećem ministara Europske unije, najavila je u srijedu glasnogovornica haškog tužiteljstva Florence Hartmann.
"Ministri vanjskih poslova EU pozvali su tužiteljicu da im se obrati 11. listopada", kazala je Hartmann, dodajući kako postoji mogućnost da se Del Ponte tom prilikom sastane i s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i i sigurnost Javierom Solanom i drugim visokim dužnosnicima EU, no raspored sastanaka još nije definiran.
Glavna tužiteljica ICTY-a obično se jednom godišnje obraća Ministarskom vijeću EU kako bi njegove članove upoznala s aktualnim pitanjima tužiteljstva, posebno sa suradnjom koju ono ostvaruje s vlastima država s prostora bivše Jugoslavije.
Glasnogovornica Hartmann je na redovitoj konferenciji za novinare najavila da će glavna tema sastanka koji će danas poslijepodne Carla del Ponte održati s hrvatskom ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt biti vezana uz napore koje hrvatske vlasti ulažu u pronalaženje i uhićenje generala Ante Gotovine, koji je u bijegu od podizanja optužnice prije više od tri godine.
BEOGRAD
Niti jedan od četvorice haških optuženika, generala vojske i policije, nije se u utorak pojavio u Okružnom sudu u Beogradu kamo su bili pozvani radi preuzimanja haških optužnica, izjavio je za beogradski dnevnik "Blic" od srijede istražni sudac David Dilparić, dodajući da će "poduzeti daljnje mjere u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku".
Osim naloga za uhićenje ili izdavanja tjeralice - ako se ustanovi da generali Nebojša Pavković, Vladimir Lazarević, Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević nisu na adresi na kojoj su prijavljeni, istražni sudac može ponoviti poziv haškim optuženicima da preuzmu optužnice, odnosno ne mora se odmah izdati nalog za uhićenje ili tjeralica, mišljenje je odvjetnika Stevana Protića, koji zastupa generala Pavkovića
BEOGRAD
Sjedinjene Države nisu uključene ni u kakve konkretne akcije u potrazi za haškim optuženicima za ratne zločine u Srbiji, a Veleposlanstvo SAD-a u Beogradu nije obaviješteno o navodnoj potrazi za odbjeglim haškim optuženikom Ratkom Mladićem u okolini Valjeva, kazao je u srijedu u Beogradu američki veleposlanik Michael Polt.
SAD su spremne podržati neka suđenja za ratne zločine u Beogradu, ali pod uvjetom da Ratko Mladić i Radovan Karadžić budu izručeni Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu, kazao je veleposlanik Polt prilikom svečanog uručenja Ugovora o donaciji vrijednoj 80 tisuća dolara Specijalnom tužiteljstvu i Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu.
DEN HAAG
Tužitelji Haškog suda (ICTY) u srijedu su u završnoj riječi na suđenju bivšim oficirima vojske bosanskih Srba (VRS) Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću ocijenili da su tijekom suđenja uspjeli dokazati njihovu odgovornost za sudjelovanje u masovnim pokoljima više od 7.000 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice od 13. do 19. srpnja 1995.
Blagojević, bivši zapovjednik Bratunačke brigade VRS, optužen je u šest točaka za sudjelovanje u genocidu, ubojstva, istrebljenje i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja. Drugooptuženi Jokić, zapovjednik inženjerije Zvorničke brigade VRS, nije optužen za genocid, već za ubojstvo, istrebljenje i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja.
SUBOTICA
Veleposlanik RH u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) Tonči Staničić izrazio je u srijedu u Subotici zadovoljstvo suradnjom s državnim organima Republike Srbije ali je istodobno istaknuo da neki događaji u zemlji izazivaju zabrinutost.
O položaju hrvatske i mađarske nacionalne manjine na sjeveru Vojvodine veleposlanici RH Tonči Staničić i Republike Mađarske Jozsef Pandur razgovarali su u srijedu s gradonačelnikom Subotice Gezom Kucserom.
Zajednički je konstatirano da su mađarska i hrvatska manjina u Vojvodini upućene jedna na drugu i da se i dalje moraju međusobno pomagati.
Veleposlanik Staničić je nakon razgovora novinarima iznio neke primjere koji izazivaju zabrinutost glede položaja manjina. On je uz ostalo naveo pisanje najnovijeg broja beogradskog tjednika "Nedjeljni telegraf" na čijoj je prvoj stranici objavljen veliki naslov - "Mađari i Hrvati kupuju Vojvodinu".
SARAJEVO
Bivši ministar obrane Federacije Bosne i Hercegovine Miroslav Prce odlučio je priznati krivnju po dijelu optužnice koja ga tereti za pronevjere povezane s poslovanjem "Hercegovačke banke" iz Mostara za što bi trebao dobiti nižu zatvorsku kaznu od propisane u slučaju da mu se krivnja dokaže tijekom suđenja, potvrdili su u srijedu zastupnici optužbe i obrane.
Prce je zajedno s bivšim članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem te članovima uprave "Hercegovačke banke" Miroslavom Rupčićem, Ivicom Karlovićem i fra Ivanom Ševom, optužen za zloporabu financijskih sredstava koje je kao pomoć hrvatskom narodu u BiH osiguravala Vlada Hrvatske.
Kanadski tužitelj John McNair koji vodi postupak protiv Jelavića i ostalih kazao je u srijedu u Sarajevu pred članovima tročlanog sudbenog vijeća da je Prce pripravan priznati krivnju zatraživši suglasnot za održavanje formalnih pregovora.
Postojanje nagodbe s tužiteljstvom odmah je potvrdio i Prcin odvjetnik Žarko Bulić.
MOSTAR
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović odbacio je mogućnost uređenja BiH na način da država bude sastavljena od triju republika.
"Ako Hrvati u budućnosti ne budu jednakopravan narod, Bosna i Hercegovina je osuđena na propast", izjavio je Čović na predizbornom skupu HDZ BiH u sarajevskoj općini Centar, a prenosi u četvrtak bosanskohercegovačko izdanje Slobodne Dalmacije.
"Pojedinci nam danas nude milostinju, točnije republiku u granicama zapadne Hercegovine, na što hrvatski narod neće nikada pristati. Takva promišljanja su u manjini, stoga ne vjerujem da će u BiH biti tri republike", rekao je Čović.
Čović je rekao da je uvjeren da će do ustavnih promjena u BiH doći u idućih godinu dana. Po njegovu mišljenju budućnost BiH je u regionalnom ustroju s decentraliziranom vlašću i smanjenim administrativnim aparatom.
BAGDAD
Dvojica iračkih vojnika poginula su, a trojica su ozlijeđena u srijedu u napadu iračkih pobunjenika na ophodnju Iračke nacionalne garde nedaleko od Bagdada.
Napad se dogodio kod mjesta Iskanderiyah, 40 kilometara južno od Bagdada. U blizini se nalaze sveti šijitski gradovi Kerbala i Najaf.
U međuvremenu, u središtu Bagdada, u ulici Haifi, nastavljaju se borbe. Iračke snage sigurnosti uz američku potporu uhitile su u akciji najmanje šestero pobunjenika, uključujući i Kadhima al-Dafana, jednog od ključnih terorističkih vođa u tom dijelu grada kojeg se smatra odgovornim za niz bombaških napada.
Na obližnjem groblju pronađene su pak velike zalihe oružja, streljiva i eksploziva.
BAGDAD
Postignut je dogovor o oslobađanju francuskih novinara otetih u Iraku, potvrdio je u srijedu u Bagdadu Philippe Brett, Francuz koji se predstavlja kao posrednik, dodajući da se samo čeka američko odobrenje za "pripremu zračnog mosta".
"Sastao sam se s dvojicom talaca. Dogovor o oslobađanju je postignut, nije bilo nikakvog pogađanja ni nagrade za otmičare", rekao je Brett u telefonskom razgovoru.
Brett je odbio reći mjesto i datum susreta s novinarima, a odbio je otkriti identitet svojih sugovornika s kojima je pregovarao o taocima. Istaknuo je da je od francuskog predsjednika zatražio da stupi u kontakt s Amerikancima kako bi se pripremio zračni most. U suprotnom, poručio je, morat će se pribjeći drugim solucijama koje će potrajati nekoliko dana.
RIM
Otmičari dviju Talijanki, otetih 7. rujna u Bagdadu, nisu pripadali nikakvoj političkoj skupini, izjavila je u srijedu Simona Torretta, jedna od dviju talijanskih humanitarki koje su dan prije, nakon plaćene otkupnine, puštene na slobodu.
Otmičari su im, kazala je, govorili o proroku Muhamedu i svojim vjerskim načelima. S njima su dobro postupali, a na kraju su se čak i ispričali i zatražili oprost, rekla je.
Simona Torretta i Simona Pari, obje 29-godišnjakinje, u zatočeništvu su provele tri tjedna. Oslobođene su u utorak nakon što je Italija platila milijun dolara otkupnine.
BRIGHTON
Britanski premijer Tony Blair u srijedu je zanijekao da je svoju zemlju u rat odveo na temelju lažnih opravdanja, iako su obavještajni podaci o prijetnji koju je predstavljao Irak bili pogrešni.
U govoru na godišnjoj konferenciji Laburističke stranke Blair je u utorak priznao da su podaci o golemim količinama kemijskog i biološkog oružja koje je navodno imao Sadam Husein bili pogrešni.
U razgovoru za BBC u srijedu Blair je, međutim, dao naslutiti kako ne smatra da je "baza s koje je krenuo u rat bila pogrešna".
"Krenuli smo u akciju zbog toga što se Sadam nije pokorio rezolucijama UN, a ta činjenica stoji i danas", rekao je.
Blair je rekao kako je nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. počeo smatrati da se svijet mora aktivno suprotstaviti odmetnutim režimima.
JABALIYA, pojas Gaze
Izraelski vojnici ubili su u srijedu šestero Palestinaca, od čega četvero u pojasu Gaze gdje je u tijeku velika operacija kojoj je cilj spriječiti palestinske raketne napade na izraelske mete.
Izraelska vojska rasporedila se na sjeveru pojasa Gaze, kod mjesta Beit Lahya, Jabaliya i Beit Hanun. U akciji pokrenutoj u utorak navečer ubijeno je troje Palestinaca, među kojima i jedan pripadnik Hamasa. Ozlijeđeno je 17 ljudi.
U sukobu izraelskih vojnika i djece koja su na njih bacala kamenje u blizini židovskog naselja Netzarim, južno od Gaze, ubijen je pak jedan 13 godišnji dječak.
Na Zapadnoj obali izraelski su vojnici ubili još dvoje Palestinaca. Jedan od njih, ubijen u Nablusu, bio je traženi član Brigada mučenika al-Aqse.
Izraelska vojska povukla se jutros iz Jenina u kojem je u sklopu dvodnevne akcije ubijeno dvoje Palestinaca, 20 je ozlijeđeno, a stotinjak uhićeno.
BUDIMPEŠTA
Ferenc Gyurcsany, 43-godišnji multimilijunaš kojega su mađarski socijalisti predložili za predsjednika vlade, rekao je u srijedu kako će učiniti sve da se euro uvede do 2010. godine, otvore nova radna mjesta i pomogne siromašnima.
Oko 18 sati po GMT-u očekuje se izglasavanje povjerenja novom predsjedniku vlade koji bi na toj dužnosti trebao zamijeniti Petera Medgyessya. On je vodio socijalističku koaliciju do iznenađujuće izborne pobjede 2002. godine, ali i u trenutku kada joj je popularnost pala na 20 posto, najnižu u posljednjih pet godina.
Gyurcsany je obećao da će voditi socijaliste do druge uzastopne izborne pobjede 2006. godine, što dosad nije uspjelo nijednoj postkomunističkoj vladi u Mađarskoj.
Da bi to ostvario, novi premijer mora znatno smanjiti proračunski manjak koji će, najavljuje se, biti probijen treći put u posljednje tri godine, a morao bi i zadovoljiti birače koji žele veće plaće i socijalna davanja.
PRAG
Bivši češki predsjednik Vaclav Havel i stotinjak svjetskih uglednika potpisali su u srijedu peticiju kojom kritiziraju ruskog predsjednika Vladimira Putina da je iskoristio talačku krizu u školi u Beslanu kako bi narušio demokratske standarde u Rusiji.
Peticija je poslana svim čelnicima Europske unije i NATO-a, objavio je Havelov ured.
Stotine ljudi poginule su u Rusiji u nedavnom nizu napada čečenskih pobunjenika, među njima i 320 djece te odraslih talaca u školi u gradu Beslanu na jugu zemlje.
Havel i ostale politički utjecajne osobe u peticiji upozoravaju na Putinove poteze i pozivaju zapadne zemlje da se "nedvosmisleno svrstaju uz demokratske snage u Rusiji".
Među potpisnicima su američki senatori, republikanac John McCain i demokrat Joseph R. Biden, bivši direktor CIA-e James Woosley, bivši švedski premijer Carl Bildt i bivši američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke.
MOSKVA
Ruska je vlada u srijedu priopćila da će razmotriti ratifikaciju Protokola iz Kyota o globalnim promjenama klime, čija provedba ovisi upravo o njoj.
Predsjednik Vladimir Putin od vlade je zatražio da odobri protokol koji bi trebao pomoći u stabilizaciji emisije plinova s učinkom staklenika, pa se čini da će vladina sjednica u četvrtak biti samo formalnost prije upućivanja protokola na raspravu u parlamentu.
Prema odredbama tog sporazuma, on se može početi primjenjivati tek kad ga ratificiraju industrijalizirane zemlje koje su odgovorne za 55 posto emisije štetnih plinova.
Budući da se najveći zagađivač, SAD, povukao iz sporazuma 2001., Rusija sa svojih 17 posto emisije štetnih plinova ima presudnu ulogu.