Tako je vanjskotrgovinski deficit Zagreba na kraju prvih šest mjeseci ove godine iznosio 19,26 milijardi kuna ili 3,14 milijardi USD.
Izražen u kunama zagrebački je izvoz u odnosu na prvu polovicu prošle godine, u istom razdoblju ove godine povećan za 7,3 posto, dok je rast izvoza izraženog u dolarima iznosio 19,9 posto. Istodobno je uvoz izražen u kunama povećan za 8,4 posto, a u dolarima 21 posto. Deficit je pak rastao po stopi od 8,8 posto (u kunama), odnosno 21,5 posto (u dolarima).
Najveći dio zagrebačkog izvoza u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila prerađivačka industrija, 1,08 milijardi USD ili 19,5 posto više nego lani, a na nju se odnosi i najveći dio uvoza, odnosno 3,55 milijardi USD (rast od 21 posto).
Pritom se vrijednosno najveći izvoz, od 280,6 milijuna USD, bilježi u proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, dok je najveći uvoz zabilježen u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 532,8 milijuna USD.
Na razvijene zemlje u prvoj se polovici ove godine odnosilo 61,6 posto ili više od 731 milijuna USD zagrebačkog izvoza te 74,3 posto ili 3,2 milijarde USD uvoza.
Pritom su najznačajniji trgovinski partner bile zemlje Europske unije, u koje je izvezeno 650,5 milijuna USD (porast od 19,3 posto), a iz kojih je uvoz iznosio 2,8 milijarde USD (rast od 18,4 posto).
Pojedinačno, zagrebačke su tvrtki najviše izvezle u Italiju, za 181,5 milijuna USD (14,4 posto više), dok su najviše uvezle iz Njemačke, za 655,8 milijuna USD (26,8 posto više).
Prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, u prvoj su polovici ove godine tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle najviše mineralnih goriva i maziva (za 363,3 milijuna USD) te strojeva i transportnih uređaja (za 261,18 milijuna USD).
Istodobno su zagrebački izvoznici najviše izvozili strojeva i transportnih uređaja (za 1,5 milijardi USD) te mineralnih goriva i maziva (za 754,9 milijuna USD).