Vukelić je to rekao nakon potpisivanja protokola s četvrtog zasjedanja Međuvladine hrvatsko-ruske komisije.
Postupak potpisivanja sporazuma o klirinškom dugu pokrenut je i očekuje se da će biti potpisan u idućim tjednima, kazao je Vukelić. Kroz taj sporazum riješila bi se pitanja opreme termoelektrana u Sisku i Osijeku, oprema za izgradnju magistralnog plinovoda do mađarske granice, što je važno za plinofikaciju Hrvatske, a u taj sporazum ulazi i nabava dvaju protupožarnih zrakoplova BE-200, pojasnio je Vukelić.
Vukelić je izrazio zadovoljstvo time što je ukupna robna razmjena u prvom polugodištu ove godine porasla za više od 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Postoji prostor za daleko veću robnu razmjenu i gospodarsku suradnju, ustvrdio je Vukelić.
Ukupna hrvatsko-ruska robna razmjena u prvih šest mjeseci 2004. iznosila je 512,6 milijuna američkih dolara ili 72,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski izvoz u Rusiju bio je u tom razdoblju 48,8 milijuna američkih dolara ili 52,6 posto veći. Lanjska ukupna hrvatsko-ruska robna razmjena iznosila je 751,8 milijuna dolara.
Protokol u koji su uneseni zaključci, dogovoreni na danas završenom dvodnevnom zasjedanju Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstvenu suradnju, potpisali su Vukelić i ruski ministar za poslove civilne zaštite, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Sergej Šojgu. Na zasjedanju su razmatrana pitanja bilateralne trgovinsko-gospodarske suradnje na području energetike, industrije, brodogradnje, bankarstva, te zaštite i spašavanja.
Razgovarali smo i o projektu naftovoda Družba-Adria i izvijestio sam ruskog ministra Šojgua da je studija o zaštiti okoliša proslijeđena Ministarstvu zaštite okoliša koje bi trebalo osnovati skupinu za ocjenu te studije, napomenuo je Vukelić. Dodao je da će se nakon ocjene znati daljnja sudbina tog projekta.
Vukelić je rekao da su razgovarali i o jačanju suradnje u brodogradnji tako da bi se hrvatska brodogradilišta uključila u program obnove ruske trgovačke flote. Predložili smo i novi oblik suradnje u kojoj bi hrvatska strana sudjelovala u revitalizaciji ruske brodogradnje na Kaspijskom moru tako da bi hrvatski proizvođači isporučivali brodsku opremu za ruske brodove koji se grade u ruskim brodogradilištima, kazao je Vukelić. Dodao je da bi hrvatska strana onu opremu koju uvozi za gradnju brodova uvozila iz Ruske Federacije.
Početkom studenoga trebali bi se sastati stručnjaci za humanitarno razminiranje, a 17. rujna bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak i ruska banka Dnještor trebali u Dubrovniku potpisati sporazum o suradnji, iznio je Vukelić još neke detalje sa zasjedanja.
Rusija je zainteresirana i za otvaranje tehničko-servisnog centra za protupožarne zrakoplove tipa BE-200 u Zadru za sve zrakoplove toga tipa iz cijele regije, kazao je Vukelić.
Medicinsku pomoć, u iznosu od 100 tisuća kuna u lijekovima i krvnoj plazmi žrtvama terorističkog napada u Beslanu, koju je odobrila hrvatska Vlada, ministar Šojgu večeras će prevesti u Rusiju zrakoplovom kojim putuje.