BRUXELLES
Slovenija će idućeg tjedna zatražiti od Europske unije poduzimanje akcije protiv Hrvatske, osim ako dvije zemlje do tada ne riješe spor oko uhićenja na njihovoj granici, izjavio je u petak jedan slovenski diplomat u Bruxellesu.
Diplomat je kazao za Reuters da će Slovenija isto tako otvoriti pitanje Hrvatske na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije 11. listopada, osim ako se spor do tada ne riješi.
Diplomat, koji je tražio da ostane neimenovan, nije rekao koje će mjere Slovenija tražiti od EU-a.
ZAGREB
Europski tisak u petak izvještava o pograničnom incidentu Hrvatske i Slovenije uglavnom prenoseći okolnosti samog događaja i javljajući o diplomatskom sporu dviju zemalja, a dio njih ističe i europsku zabrinutost najnovijim napetostima u odnosima dviju susjednih država.
Vodeći talijanski listovi pišu o hrvatsko-slovenskoj diplomatsko-pograničnoj svađi i ističu kako je zbog jednog gotovo smiješnog događaja došlo do ozbiljne situacije i najvećeg incidenta posljednjih godina između dviju država.
Francuski listovi Le Figaro i Les Echoes ukratko, a pariški Liberation nešto šire, izvještavaju o porastu napetosti u odnosima Slovenije i Hrvatske uslijed graničnog incidenta, prenoseći agencijske vijesti. Liberation uz to dodaje kako je novoprimljena članica Europske unije, Slovenija, koja je bila obećala pomagati balkanske zemlje da je slijede na tom putu, iznenada odlučila povući svoju potporu kandidaturi susjedne joj Hrvatske.
Austrijski listovi Kurier, Der Standard i Die Presse prenose agencijske vijesti vezane u spor na slovensko-hrvatskoj granici ističući u prvi plan izjavu slovenskog premijera Ropa da Slovenija do daljnjeg ne može podupirati ambiciju Hrvatske da uđe u Europsku uniju. Stajalište hrvatske strane opisuje se kao pomirljivo, uz navode izjava predsjednika Mesića da se granično pitanje između Slovenije i Hrvatske može rješavati samo pregovorima i izjavu premijera Sanadera da Hrvatska ne može tolerirati takve izgrede ali će izbjegavati sve što bi moglo pridonijeti eskalaciji napetosti.
Njemački mediji popratili su u petak s manjim interesom hrvatsko-slovenski granični sukob, a izvješća se uglavnom svode na kraće agencijske vijesti. Jedino nadregionalni i utjecajni "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ) donosi širi prikaz događaja iz pera svog dopisnika i stručnjaka za južnu i istočnu Europu, Karl Petera Schwartza.
On u svom osvrtu na trećoj strani, koja je rezervirana za dublje analize, ne nalazi razumijevanja za reakciju slovenske politike te izjavu slovenskog premijera Ropa o povlačenju podrške Hrvatskoj na putu u Europsku uniju ocjenjuje kao "neuobičajno oštru". FAZ -ov autor slovensku reakciju, slično kao i hrvatska strana, vidi isključivo u svjetlu slovenske predizborne kampanje.
SARAJEVO
Pred Sudom BiH u Sarajevu počelo je u petak suđenje bivšem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Anti Jelaviću i još četvorici bosanskohercegovačkih Hrvata osumnjičenih za zloupotrebe fondova kojima je raspolagala "Hercegovačka banka" iz Mostara.
Tročlanim sudbenim vijećem koje će voditi postupak protiv Jelavića, Miroslava Prce, Miroslava Rupčića, fra Ivana Ševe i Ivice Karlovića predsjedava britanski sudac Malcolm Simmons, a u njegovu sastavu su i Amerikanka Carolyn Temin te domaći sudac Branko Perić.
Optužnica tereti petoricu bivših istaknutih dužnosnika hrvatskog naroda u BiH te bivše članove uprave "Hercegovačke banke" da su zloupotrijebili pomoć koja je preko računa otvorenih u toj banci slana kao pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u BiH.
Uz zloupotrebu i prenamjenu pomoći, o čijem iznosu optužnica izrijekom ne govori a prema ranijim nagađanjima mogla bi iznositi od oko stotinu milijuna eura, Jelavića i ostali tereti se i za financijske malverzacije, utaju poreza i zloupotrebu ovlasti te nesavjesno poslovanje.
BAGDAD
Naoružane osobe upale su u prostorije tvrtke za mobilnu telefoniju Iraqne u četvrtak navečer u Bagdadu i otele dva egipatska inženjera, izjavio je u petak predstavnik iračkog ministarstva unutarnjih poslova.
U srijedu su u gradu Qaimu već oteta četiri egipatska inženjera i četvorica Iračana dok su za istu tvrtku pokušavali instalirati antenu mobilne telefonije, čime se broj osoba otetih tijekom napora za širenje mobilne mreže u Iraku popeo na deset.
Istodobno su američki bojni zrakoplovi u petak napali pobunjeničko uporište Falluju, objavila je TV postaja al-Jazeera.
Stanovnici su potvrdili da su prije američkog zračnog napada Falluju potresale eksplozije od topovskih i minobacačkih granata, nakon čega su se nad industrijskom zonom i istočnim ulazom u grad pojavili stupovi dima.
BAGDAD
Snažna eksplozija u petak je, prema izjavama očevidaca, potresla središte Bagdada, a američka vojska još nije izvijestila o bilo kakvom incidentu, prenosi Reuters.
Njemačka agencija dpa prenosi informaciju američke vojske prema kojoj su militanti jutros ispalili nekoliko granata na šijitski hram u predgrađu Bagdada.
Jedna je granata probila kupolu hrama, druga je eksplodirala u njegovoj unutrašnjosti, a treća na ulici. U napadu nitko nije ozlijeđen.
Tijekom rujna u Bagdadu se dogodilo nekoliko samoubilačkih napada s mnogobrojnim ljudskim žrtvama. Strahuje se da bi slični incidenti i nasilje mogli utjecati na odgađanje izbora čije je održavanje predviđeno za siječanj.
MOSKVA
Čečenski ratni vođa Šamil Basajev imao je najmanje deset suučesnika u ministarstvu unutarnjih poslova Ingušetije kada je u lipnju napao tu rusku kavkasku republiku što graniči s Čečenijom, piše u petak ruski tisak.
Suučesnici su "davali obavijesti teroristima o mjestima raspoređivanja i o broju policajaca u Nazranu (drugom po veličini grad u Ingušetiji), o najnezaštićenijim mjestima i vremenu u kojem je najbolje provesti operaciju", piše Vremja Novosti citirajući neimenovanog člana istražiteljskog tima.
Ingušetijski policajci pomagali su čečenskim pobunjenicima prebaciti oružje preko teritorija te republike.
U napadu pobunjenika u Ingušetiji ubijeno je 90 osoba noću s 21. na 22. lipnja. U tom su napadu ingušetijski i čečenski pobunjenici opljačkali skladište oružja odnijevši stotine komada.
Dio tog oružja upotrijebili su teroristi koji su početkom rujna izveli dramatičnu otmicu talaca u školi u Beslanu, tvrdi rusko tužiteljstvo.
Šamil Basajev preuzeo je odgovornost za oba napada.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin izvijestio je u petak, prigodom susreta u Moskvi s kineskim premijerom Wenom Jiabaom, da planira posjetiti Kinu u listopadu i istaknuo je "sličnost stajališta" i "povijesno prijateljstvo" između Rusije i Kine.
"Ja i moji suradnici pripremamo se za posjet Kini u listopadu", kazao je ruski predsjednik primajući u Kremlju u posjet Wena Jiabaa. Nije naveo točan datum putovanja.
"Očekujemo vaš posjet", uzvratio je kineski premijer, izražavajući svoju spremnost da zajedno s ruskim predsjednikom razgovara o temama kao što su izgradnja naftovoda i ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).
Putin je u razgovoru istaknuo i važnost "vojno-tehničke suradnje bez presedana" između dviju zemalja, ne navodeći druge pojedinosti.
PEKING
UN još nije postigao konsenzus u pogledu proširenja broja stalnih zemalja članica Vijeća sigurnosti, kaže se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova, nakon što su Francuska i Velika Britanija u četvrtak poduprle kandidaturu Njemačke, Brazila, Indije i Japana.
"Kina razumije želju spomenutih zemalja da dobiju još važniju ulogu u međunarodnim poslovima, no reforma Vijeća sigurnosti tiče se svih zemalja članica, a među stranama postoje velike nesuglasice", kaže se u priopćenju Pekinga.
"Treba uzeti u obzir mišljenje svih strana, a naše je mišljenje da se odluka može donijeti samo na temelju konsenzusa", kaže se u priopćenju Kine, u ovome trenutku jedne od pet stalnih zemalja članica Vijeća koje raspolažu pravom veta, uz SAD, Rusiju, Veliku Britaniju i Francusku.
Vijeće sigurnosti, osim promjene broja zemalja članica sa 11 na 15 1963. godine, nije mijenjalo svoju strukturu od 1945. kada je UN činila 51 zemlja članica. Danas UN čini 191 zemlja članica.
ANKARA
Turski je parlament u petak održao izvanrednu sjednicu kako bi u nedjelju potvrdio reformu kaznenog zakona, koje bi kašnjenje moglo ugroziti približavanje Turske Europskoj uniji, dok glasila i oporba kritiziraju ponašanje premijera Recepa Tayyipa Erdogana.
"Pozvao sam parlament da se sastane u 11 sati u nedjelju kako bi proveo raspravu o kaznenom zakonu" i o još dvama zakonima koji će omogućiti reformu turskog pravosudnog sustava, kazao je Bulent Arinc, predsjednik Narodne skupštine.
Turski parlament je gotovo odobrio tekst, kada ga je 16. rujna, na opće iznenađenje, Erdogan povukao, najvjerojatnije kako bi dodao članak o kažnjavanju preljuba.
Taj je Erdoganov potez izazvao krizu upravo uoči objavljivanja izvješća 6. listopada o kojemu ovisi početak pristupnih pregovora EU-a s Turskom.
Polazeći od tog izvješća, čelnici 25 zemalja očitovat će se o početku pregovora s Turskom na svom susretu na vrhu koji će se održati 17. prosinca.
GAZA
Palestinski militanti granatirali su židovsko naselje Neve Dekalim u pojasu Gaze u petak i pritom ubili jednu ženu, a drugu ranili, priopćila je vojska.
Izraelska je vojska odgovorila otvaranjem vatre iz tenkova na obližnji palestinski gradić Khan Younis i pritom ranila dva stanovnika, rekli su očevici. Vojska je priopćila da je ciljala lokaciju s koje je pucano iz minobacača.
Do nasilja je došlo u vrijeme kada su izraelske snage u visokom stanju pripravnosti zbog židovskog blagdana Yom Kippura.