Kako su prenijeli slovenski mediji, to znači da će Slovenija u sedam godina "izgubiti" 4,1 milijarde eura u odnosu na sadašnji sustav koji joj do 2007. jamči da će biti "neto-primatelj" sredstava iz europskog proračuna budući da će u njega odvajati nešto više od 1 posto svog bruto-društvenog proizvoda, a preko europskih fondova dobivati oko dva posto, za što se izborila prilikom pregovora o učlanjenju.
Do preokreta će za 3 godine doći iz dva razloga. Prvo, ulaskom Rumunjske i Bugarske u članstvo, Slovenija će prijeći 75 posto prosječnog europskog dohotka po glavi stanovnika, pa više neće moći koristiti europska sredstva za regionalni razvoj, namijenjena manje razvijenim regijama. Drugi je razlog što slovenski pregovarači nisu uspjeli u pregovorima nagovoriti EU da prizna podjelu Slovenije na više statističkih regija, kako bi neki dijelovi koji su manje razvijeni, poput onih na sjeveroistoku i jugozapadu, i dalje imali pravo na sredstva iz fonda za regionalni razvoj.
Riječ je za sada o okvirnim izračunima, a ministar za europske poslove Milan Cvikl rekao je da Slovenija ustraje na tome da se više europskih sredstava usmjeri za financiranje granice EU-a prema Hrvatskoj u sklopu ulaska Slovenije u schengenski sporazum. Prema razvijenosti, odnosno dohotku po stanovniku, Slovenija se u EU svrstava na 15. ili 16. mjesto.