"Za Sloveniju je posebno problematično što će hrvatski policijski i vojni brodovi nadzirati jurisdikciju jugozapadno od točke T-5, na geografskoj širini Umaga, što je najsjevernija točka otvorenog mora i zato najbliža Sloveniji", ističe ljubljanski list..
"To je do sada bilo područje otvorenog mora na koje bi jurisdikciju, s obzirom na stajališta službene Ljubljane i sadržaj pomorskog zakona, mogla proširiti i Slovenija", napominje "Delo".
Glavni razlog protivljenja Ljubljane uspostavi zone bila je upravo primjedba da bi se tim potezom prejudicirala granica na moru, a time i izlaz Slovenije u međunarodne vode, dok je za Italiju bilo upitno ponajprije pitanje ribarenja, podsjeća list.
Sporazumom postignutim na sastanku u Bruxellesu da se zona neće primjenjivati na države EU-a Hrvatska je dobila odriješene ruke da ostvari svoja suverena prava na spornom području južno od točke T-5, uključujući i sve slovenske brodove koji plove pod zastavama država koje nisu članice EU-a, pojašnjava "Delo" slovenske rezerve u pogledu početka primjene ekološko-ribolovne zone.
Slovenski stručnjak za međunarodno pravo i savjetnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Miha Pogačnik zalagao se svojedobno za to da Slovenija reagira na primjenu hrvatske jurisdikcije južno od točke T-5 i da je ospori, ističe ljubljanski list.