BESLAN
Oko stotinu tijela leži u dvorani za tjelesni odgoj u školi u gradu Beslanu, u kojem su otmičari od srijede držali nekoliko stotina talaca, objavio je u petak novinar britanske televizijske postaje ITN, a CNN je objavio da se u školi još čuje snažna pucnjava.
Prema prijašnjim neslužbenim podacima, sedam je osoba poginulo, a više od tristo je hospitalizirano tijekom akcije okončanja talačke krize.
Prema novinaru CNN-a, "deseci i deseci civila leže ozlijeđeni na nosilima", a neozlijeđeni taoci uspjeli su izaći iz škole.
Francuska novinska agencija France presse navodi da u i oko škole u Beslanu vlada potpuni kaos. Ono što se sa sigurnošću može reći je da je škola pod kontrolom ruskih snaga, iako se prema izjavama očevidaca i novinara "oštre borbe i dalje vode u školi".
Ruske snage provode akcije čišćenja, a za sada nitko ne raspolaže s točnim brojkama poginulih i ozlijeđenih, a nema ni pouzdanih informacija o tome jesu li otmičari koji su uspjeli pobjeći za sobom uzeli i taoce.
Hospitalizirano je više od tristo ljudi hospitalizirano zbog zadobivenih ozljeda, javile su ruske novinske agencije, dodajući da je među hospitaliziranima najmanje 158 djece.
VALKENBURG
Nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot izrazio je u petak u ime predsjedništva EU-a žaljenje što talačka kriza u Rusiji nije završila mirno, istodobno izrazivši razumijevenje za poziciju ruske vlade.
Ministar Bot predsjedava u petak i subotu neformalnim sastankom ministara vanjskih poslova EU-a, koji su se okupili u dvorcu St. Gerlach u Valkenburgu, u blizini Maastrichta.
Bot je uputio sućut ruskoj vladi, narodu i obiteljima žrtava talačke drame u Beslanu u Sjevernoj Osetiji, te istaknuo da EU "bezuvjetno osuđuje sve oblike terorizma".
Ruske specijalne snage u petak su, nakon što je u školi odjeknula eksplozija, upale u zgradu i u potpunosti preuzele kontrolu nad njom, čime je okončana talačka kriza. Zasad nema službenih informacija o broju poginulih i ranjenih.
ZAGREB
Velika Britanija dovršila je u petak, 3. rujna, proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske s Europskom unijom (EU), predavši dokumente o ratifikaciji Europskom vijeću u Bruxellesu, priopćilo je u petak britansko veleposlanstvo u Zagrebu.
Velika Britanija je u listopadu 2002. prekinula proces ratificiranja SSP-a jer je, kao i Nizozemska, bila nezadovoljna suradnjom službenog Zagreba s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu (ICTY).
"Zadovoljan sam što je Velika Britanija sada ratificirala taj sporazum. Čestitam hrvatskoj vladi na poduzimanju koraka potrebnih za ispunjavanje političkih kriterija i postizanje statusa kandidata za EU", rekao je britanski ministar za europska pitanja Denis MacShane.
Britanija je proces ratifikacije nastavila u travnju 2004., nakon što je Europska komisija, dajući avis (mišljenje) o hrvatskoj aplikaciji za članstvo, prihvatila ocjenu Tužiteljstva ICTY-ja da Hrvatska sada potpuno surađuje s Tribunalom.
ZAGREB
Vlada će najvjerojatnije već na sjednici sljedeći tjedan imenovati voditelja izaslanstva i šefa pregovaračkog tima za pregovore s EU, a do listopada će se imenovati cjelokupan pregovarački tim, najavio je u petak premijer Ivo Sanader na okruglom stolu s Vladom RH koji u hotelu Sheraton organizira Economist Conferences.
Pregovori s EU trebali bi početi početkom 2005., očekuje se ne kasnije od ožujka iduće godine.
Premijer Sanader osobno očekuje da njegova Vlada ima snage završiti pregovore u roku dvije godine, znači do 2007., a tada je na EU da odluči o datumu ulaska Hrvatske u EU.
BEOGRAD
Srbijanski ministar pravosuđa Zoran Stojković izjavio je kako je suđenje za ratne zločine na Ovčari, koje se održava pred Specijalnim sudom u Beogradu, test za domaće pravosuđe koji bi trebao omogućiti ustupanje jednog broja optužnica podignutih pred haškim sudom domaćim sudovima.
U intervjuu Tanjugu, čije izvatke prenosi u petak beogradska "Politika", Stojković je rekao kako je
"suđenje pred domaćim sudom za ratne zločine na poljoprivrednom dobru "Ovčara", koji su počinjeni u studenome 1991. godine, neka vrsta testa o kojem ovisi hoće li nam haški tribunal ustupiti neke predmete".
Suđenje za ratne zločine na "Ovčari" pred Specijalnim sudom u Beogradu i dalje je u tijeku bez prisutnosti javnosti, a ovog se tjedna treba završiti ispitivanje prvoga zaštićenog svjedoka. Prema neslužbenim informacijama, suđenje bi se trebalo nastaviti potkraj mjeseca ispitivanjem drugog svjedoka-suradnika, a potom bi trebali na saslušanje doći svjedoci iz Hrvatske.
Kako se neslužbeno doznaje, prvi svjedok- suradnik potvrdio je događaje na poljoprivrednom dobru "Ovčara" i detaljno ih opisao u ovom djelu dokaznog postupka.
BAGDAD
Francuska ima informacije da su živa dvojica francuskih novinara, koje je u Iraku otela islamistička skupina, a jedan od poslodavaca dvojice ustvrdio je da je postupak oslobađanja u tijeku.
Američka agencija Associated Press (AP) prenijela je u petak riječi glavnoga urednika dnevnika Le Figaro Jeana de Belota da su militanti sunitskoj muslimanskoj oporbenoj skupini predali novinare Christiana Chesnota i Georgesa Malbrunota.
Dvojica francuskih talaca su "izvan opasnosti" i "njihovo je oslobađanje pitanje vremena", potvrdio je u petak i čelnik Odbora muslimanskih ulema, najvažnije organizacije iračkih sunita.
Optimizam je izrazio i francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier koji boravi u Jordanu u sklopu diplomatskih napora po muslimanskim zemljama za oslobađanje dvojice novinara.
Militanta skupina "Islamska vojska Iraka" otela je dvojicu novinara 20. kolovoza i zaprijetila njihovim ubojstvom ako Francuska ne ukine zabranu nošenja muslimanske marame u školskim ustanovama, koja je stupila na snagu u četvrtak, prvoga dana školske godine.
Francuska je vlada odbila ultimatum, a rok koji su otmičari dali za ukidanje spornog zakona istekao je.
NAJAF
Iračke vlasti zatvorile su u petak sve ulaze u Najaf i Kufu, strahujući od nemira nakon molitve u Najafu tijekom koje je više od 250 osoba prosvjedovalo zahtjevajući odlazak radikalnog vođe Moqtade al-Sadra i njegove Mehdijeve vojske.
Policajci su blokirali ulaze u Najaf i Kufu, gradove udaljene desetak kilometara, i ispaljivali metke upozorenja kad bi se ljudi previše približili, kazao je dopisnik France Pressea.
Policajci su bili raspoređeni i oko džamije u Kufi "iz straha od nemira nakon molitve", izjavio je jedan policajac.
PARIZ/BERLIN
Privremeni irački predsjednik Ghazi al-Yawer odgodio je četverodnevni posjet Francuskoj zbog otmice dvojice francuskih novinara, izjavio je u petak arapski diplomatski izvor, no glasnogovornik njemačke vlade je kazao da će do trodnevnog posjeta Njemačkoj doći kako je i planirano.
No posjet Njemačkoj nije odgođen i al Yawer će u Berlin doputovati u srijedu, dan ranije nego je planirano, kazao je glasnogovornik njemačke vlade Bela Anda.
Al Yawera će primiti njemački predsjednik Horst Koehler, zatim njemački kancelar Gerhard Schroeder, ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i ministar za pomoć u razvoju Heider Wiezcorek-Zeul. Nakon Berlina al Yawer će otputovati za Rim.
KABUL
Najmanje je jedna osoba poginula, a četiri su ranjene u eksploziji podmetnute bombe u petak u Kandaharu na jugu Afganistana, izjavio je lokalni dužnosnik.
Do eksplozije je došlo u središtu Kandahara oko 14 sati, kazao je vođa lokalne službe za obavješćivanje Abdullah Laghmanai.
"Radilo se o bombi na daljinsko upravljanje pričvršćenoj na automobil", istaknuo je Laghmanai, dodajući da je u tijeku istraga.
TRIPOLI
Libija je u petak službeno potpisala sporazum o isplati 35 milijuna američkih dolara odštete za više od 160 žrtava bombaškog napada u berlinskom noćnom klubu 1986. godine, čime je učinila još jedan važan korak prema izlasku iz međunarodne izolacije.
Sporazum, dogovoren prošloga mjeseca, potpisali su članovi dobrotvorne zaklade libijskog čelnika Muamera Gadafija i njemački odvjetnici koji zastupaju žrtve.
Njemački sud zaključio je 2001. da je za bombaški napad u noćnom klubu u zapadnom Berlinu odgovorna libijska tajna služba. U napadu su poginula dvojica američkih vojnika i jedna Turkinja, a ozlijeđeno je više od 200 ljudi. Odšteta ne obuhvaća američke žrtve.
LIHULA
Estonske su vlasti u noći s četvrtka na petak uklonile sporni spomenik podignut vojnicima te baltičke zemlje koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili na njemačkoj strani, javlja agencija France Presse.
Vlada je zatražila uklanjanje spomenika podignutog u gradu Lihuli u čast onih koji su se s nacističkom vojskom borili protiv Sovjetskog Saveza, ocijenivši da bi to moglo nanijeti štetu imidžu Estonije u inozemstvu.
Policija je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala oko 500 demonstranata koji su prosvjedovali protiv uklanjanja spomenika, a tom su prilikom najmanje dvije osobe ozlijeđene.
Oko 2.000 ljudi, među kojima je bilo i stotinjak bivših vojnika, sudjelovalo je 20. kolovoza na svečanosti inauguracije spomenika koji prikazuje estonskog vojnika u nacističkoj uniformi s natpisom: "Estoncima koji su se borili protiv boljševizma i za estonsku neovisnost 1940. i 1941. godine".