ZAGREB
Socioekonomska stabilnost danas je najveći problem Bosne i Hercegovine za čije je rješavanje potreban gospodarski razvoj u čije su uključivanje pozvane i hrvatske tvrtke, a bila je to u ponedjeljak u Zagrebu glavna tema razgovora predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera i člana predsjedništva BiH Dragana Čovića.
Izjavu novinarima Sanader i Čović dali su nakon sastanka hrvatskoga premijera s političkim vodstvom BiH, s članom predsjedništva i ministrima. Uz Čovića, dopredsjednika HDZ-a BiH bio je i predsjednik te stranke Bariša Čolak, a izaslanstvo je ranije u ponedjeljak razgovaralo s predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Republici Hrvatskoj.
Nama je "vrlo bitno da gospodarstvo Bosne i Hercegovine dobije jednu snažniju dimenziju jer to je danas najveći problem BiH, socioekonomska stabilnost", kazao je Čović.
BiH putem prijatelja u svijetu nastoji ostvariti kvalitetniji investicijski zamah pa tako i preko Hrvatske, koja je najveći vanjskotrgovinski partner BiH, rekao je.
Sanader je kao jedan od atraktivnih projekata u pripremi naveo Hidroelektranu Mostarsko Blato.
ZAGREB
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt nazočit će nacionalnoj konvenciji američke Republikanske stranke koja se od ponedjeljka do četvrtka održava u New Yorku, priopćio je u ponedjeljak DC.
Škare Ožbolt će na konvenciji boraviti na poziv predsjednika Republikanskog nacionalnog vijeća Eda Gillespija. Ranije je objavljeno da će tom skupu nazočiti i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Američka Republikanska stranka počinje u ponedjeljak u New Yorku konvenciju na kojoj će i službeno aktualnog predsjednika George W. Busha nominirati za svojega kandidata na predsjedničkim izborima u studenome.
ZAGREB/SKOPLJE
Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa zaprimilo je zahtjev makedonskih vlasti da hrvatsko pravosuđe preuzme kazneni postupak protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Makedonije Ljube Boškovskog za "slučaj Raštanska lozja" u kojem je osumnjičen da je 2002. zapovijedio ubojstvo sedmorice ilegalnih imigranata iz Pakistana i Indije, priopćilo je u ponedjeljak hrvatsko ministarstvo.
Odluku o tome će donijeti Državno odvjetništvo na osnovu dokaza koje su prikupile njihove kolege u Makedoniji.
Za Boškovskim je početkom svibnja ove godine, nakon što mu je makedonski parlament ukinuo zastupnički imunitet, raspisana Interpolova tjeralica, no hrvatska policija ga, kako je tada rečeno u MUP-u, zbog njegovog hrvatskog državljanstva i zakonske procedure nije mogla uhititi. Naime, po zakonu, hrvatski državljani za kojima je raspisana međunarodna tjeralica ne mogu biti uhićeni sve dok država koja je raspisala tjeralicu kazneni progon ne ustupi Hrvatskoj.
Prema onome što je do sada obznanilo Ministarstvo unutarnjih poslova Makedonije, Boškovski je na osnovu iskaza jedne osobe osumnjičen da je organizirao ubojstvo Azijata koji su bili ekonomski emigranti na ilegalnom putu za Europu. Ubijeni Pakistanci i Indijac u vrijeme ubojstva prikazani su kao pripadnici terorističke skupine koja je planirala napade na strana veleposlanstva u Skoplju, no kasnije su se pojavile sumnje da je akcija bila namještena kako bi se pokazalo makedonsko sudjelovanje u ratu protiv terorizma.
Boškovski, pak, tvrdi da to nije istina i da to može posvjedočiti i disketa na kojoj je snimljen razgovor prema kome se može naslutiti da skupina Azijata priprema napade na veleposlanstva i makedonske državne organe.
DEN HAAG/ZAGREB
Američki stručnjak za međunarodno kazneno pravo David Tolbert preuzeo je dužnost zamjenika glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), na koju ga je imenovao glavni tajnik UN-a Kofi Annan, priopćeno je u ponedjeljak iz Haškog suda.
Tolbert će na toj dužnosti naslijediti dugogodišnjeg drugog čovjeka haškog tužiteljstva Australca Grahama Blewitta.
PARIZ/KAIRO
Francuska je u ponedjeljak pokrenula akcije usmjerene na oslobađanje Georgesa Malbrunota i Christiana Chesnota, novinara koje je 20. kolovoza u Iraku otela skupina pod nazivom Islamska vojska u Iraku.
Ministar vanjskih poslova Michel Bernier, koji se trenutno nalazi u Kairu, uputio je poziv otmičarima francuskih novinara da "u ime načela humanosti i poštivanja ljudskog bića, koji se nalaze i u samoj srži islama" puste novinare na slobodu.
On je otmičarima objasnio da Francuska njeguje jednakost i zaštitu svih vjera. Također je kazao da je islam, s pet milijuna muslimana u zemlji, druga religija u Francuskoj po brojnosti, te da je Francuska uvijek odbijala tvrdnju o sudaru Zapada i islama.
U Parizu se navečer, na poziv dvaju domova francuskog parlamenta, na trgu Trocadero održava "ekumenski skup" potpore otetim novinarima. Udruga za zaštitu novinara Reporteri bez granica (RSF) pozvala je sve domaće i strane novinare u Parizu da se pridruže tom skupu.
Arapski intelektualci i vjerski predstavnici muslimanske zajednice također su najavili skup potpore pred zgradom Francuskog radija u Parizu.
PARIZ
Unatoč ultimatumu otmičara francuskih novinara u Iraku, vlada u Parizu ne odustaje od provođenja zakona o zabrani nošenja uočljivih vjerskih simbola, kao što je islamski rubac, rekao je u petak glasnogovornik francuske vlade Jean-Francois Cope.
Otmičari koji se nazivaju "Islamskom vojskom Iraka", prijete ubojstvom francuskih novinara, ako Pariz ne ukine zabranu nošenja islamskoga rupca u javnim školama.
KAIRO/BEJRUT
Oslobađanje dvojice francuskih novinara otetih u Iraku zatražili su u ponedjeljak glavni tajnik Arapske lige Amr Musa na konferenciji za tisak održanoj u Kairu te kongres iračke oporbe koji je održao prvu sjednicu u Bejrutu.
Apel za oslobađanje francuskih novinara u ponedjeljak je uputio i kongres iračke oporbe u Bejrutu.
TEHERAN
Potpredsjednik iračke vlade Barham Salih predložio je u ponedjeljak tijekom posjeta Iranu održavanje međunarodne konferencije s ciljem rješavanja krize u Iraku.
Iranska novinska agencija IRNA prenijela je njegovu izjavu u kojoj je rekao da konferenciji trebaju nazočiti članovi Vijeća sigurnosti UN-a, članice G8, države u susjedstvu Iraka i glavni tajnici Organizacije islamske konferencije i Vijeća za suradnju u zaljevu.
Na sastanku s tajnikom iranskog Vrhovnog nacionalnog vijeća sigurnosti, Hassanom Rowhanijem, Salih je izrazio nadu da će suradnja između Teherana i Bagdada također imati pozitivan utjecaj na uspostavu mira i sigurnosti u Iraku.
Teheran je iračkom viceprmijeru, koji u Iranu boravi u višednevnom posjetu, u nedjelju ponudio pomoć u uspostavi sigurnosti u njegovoj zemlji, ističući da je to u interesu Irana, ali je pritom jedan od glavnih iranskih dužnosnika Hassan Rohani napomenuo da ta pomoć ovisi o tome hoće li u Iraku ostati strane snage koje su, po njegovu mišljenju, čimbenik nestabilnosti.
BAGDAD
Izvoz iračke nafte s juga zemlje potpuno je obustavljen zbog niza sabotaža na naftovodima u tom području, priopćili su dužnosnici u ponedjeljak, a istodobno je objavljena vijest da je šijitski pobunjenik Moqtada al Sadr ponovno boravio u Alijinoj džamiji u Najafu - ali ovaj put samo kao posjetitelj.
Protok nafte iz naftovoda na jugu zemlje, kojima prolazi 90 posto iračke nafte namjenjene izvozu, potpuno je obustavljen u nedjelju navečer, objavili su dužnosnici kompanije South Oil. Razlog su učestale sabotaže i napadi na naftovode koje poduzimaju irački gerilci kako bi potkopali iračku prijelaznu vladu.
Premijer Iyad Allawi osudio je napade i naglasio da štete običnom iračkom narodu. "To nam uzrokuje goleme gubitke u prihodima koji bi se mogli iskoristiti za obnovu zemlje i ekonomije", rekao je premijer u razgovoru za CNN.
Moqtada al Sadr, vođa šijitskih pobunjenika, u ponedjeljak je posjetio Alijinu džamiju u Najafu, prvi put otkako je u petak sa svojim gerilcima iz milicije Mahdi napustio to zdanje. Dozvolu za posjet zatražio je i dobio od vrhovnog šijitskog svećenika u Iraku ajatolaha Alija Sistanija.
JENIN
Izraelski vojni zrakoplov ispalio je u ponedjeljak raketu prema automobilu u kojem su bili palestinski militanti, ali je promašio i raketa je pogodila kuću i pritom je ozlijeđena sedmogodišnja djevojčica, izjavili su liječnici i očevici.
Oni su rekli da je Yara Abed zadobila lakše ozljede kada je raketa uletjela u spavaću sobu njihove kuće u Jeninu na sjeveru Zapadne obale.
U automobilu koji je bio meta napada vozila su se četiri člana Brigada mučenika al-Aqse, oružane skupine pokreta Fataha palestinskog predsjednika Jasera Arafata.
"Ispalili smo jednu raketu", rekao je jedan visoki izraelski vojni izvor. "Nažalost, nismo pogodili metu".
JERUZALEM
Šef izraelske vojne obavještajne službe, general Aharon Zeevi opovrgnuo je u ponedjeljak da je njegova zemlja imala špijuna u američkom ministarstvu obrane, za što je optužuju američka glasila.
"Mogu sa svom odgovornošću reći da ne poduzimamo nikakve obavještajne akcije u Sjedinjenim Državama", izjavio je Zeevi za izraelski javni radio.
General Zeevi prvi je izraelski službeni dužnosnik koji je osobno i javno opovrgnuo svaku umiješanost u tu aferu. Sve dosad, dužnosnici koji su to opovrgavali nisu htjeli otkriti svoj identitet.
Prema informacijama koje je objavilo više američkih glasila, dužnosnik Pentagona Larry Franklin otkrio je članu izraelskog veleposlanstva u Washingtonu povjerljive informacije Bijele kuće o Iranu, preko AIPAC-a (American-Israel Public Committee Action), proizraelskog lobija u SAD-u.
KARTUM/NAIROBI
Nasilje u Darfuru se nastavlja unatoč tome što rok koje je Vijeće sigurnosti UN-a dalo sudanskoj vladi da poboljša sigurnost u toj zapadnoj regiji istječe u ponedjeljak navečer, javile su UN-ove agencije.
Vijeće sigurnosti usvojilo je 30. srpnja rezoluciju u kojoj se traži od Kartuma da razoruža arapsku miliciju Janjaweed optuženu za zločine protiv civila u Darfuru ili će biti suočena s mogućim političkim i ekonomskim sankcijama.
Vlada u Kartumu opetovano je priopćila da se stanje sigurnosti u Darfuru poboljšava, a nekoliko tisuća policajaca je poslano u tu regiju kako bi čuvali logore za raseljene civile.
Međutim, Human Rights Watch je izjavio da su sudanske vlasti većinu pripadnika milicije Janjaweed uključili u regularne snage i tako ih pretvorili u zaštitnike ljudi koje su zlostavljali.
Sukobi između vladinih naga i pobunjenika se nastavljaju unatoč sporazumu o primirju potpisanom u travnju.
Afrička unija (AU) ima oko 100 promatrača na terenu. Pod njezinom zastavom u Darfuru se trenutačno nalazi 150 ruandskih vojnika, a njihov je posao štititi promatrače. U ponedjeljak će im se pridružiti oko 150 vojnika iz Nigerije.
PARIZ
Za požar koji je potpuno uništio Židovski društveni centar u Parizu u noći s 21. na 22. kolovoza odgovoran je, čini se, njegov bivši službenik koji je pritvoren u ponedjeljak ujutro, doznaje se iz policijskog izvora.
Prema istrazi kriminalističke policije, on je povremeno radio kao čuvar u centru i bio je pred otkazom.
Osumnjičeni koji ima oko pedeset godina, osjećao je "mržnju" prema upravi centra i odlučio se osvetiti.
Podatke koje je policija prikupila u istrazi još treba provjeriti dok je osumnjičenik u pritvoru koji ne može biti dulji od 48 sati, dodaje isti izvor.
Policija je, među ostalim, najviše sklona pretpostavci o "aferi unutar kuće" i odlučila je u ponedjeljak ujutro privesti osobu koja je bila "osumnjičenik br. 1", ističe izvor.
U podmetnutom požaru izgorio je Židovski centar na kojemu su bili iscrtani kukasti križevi i ispisane antisemitske poruke.
GROZNI
Alu Alhanov, kandidat kojega podupire Kremlj, pobijedio je već u prvom krugu predsjedničkih izbora u Čečeniji sa 73,48 posto glasova, priopćio je službeno predsjednik čečenskog izbornog povjerenstva Abdul-Kerim Arsahanov.
Ta brojka koja se odnosi na sve prebrojane glasačke listiće, utvrđena je na temelju rezultata koje su telefonski priopćila mjesna izborna povjerenstva.
Odziv je bio 85,24 posto, kazao je Arsahanov. To je više nego na prethodnim predsjedničkim izborima iz listopada 2003., što su sa sumnjičavošću prihvatile kako nevladine organizacije, tako i novinari koji su u nedjelju izvijestili o vrlo slabom odzivu na svim posjećenim biračkim mjestima.
Alhanov koji je stigao tijekom održavanja konferencije za tisak odjeven u bijelu košulju kratkih rukava s prugastom kravatom, održao je kratak optimističan govor. "Svake godine sve je manje povreda ljudskih prava u republici. Moja je glavna zadaća uspostaviti sigurnost i obnoviti gospodarstvo", istaknuo je, dodavši da će to biti tema njegovih "prvih odluka".