Francis Fukuyama u razgovoru za postaju iznosi ocjenu da u većini slučajeva Zapad u pokušajima uvođenja demokracije u kriznim područjima nije bio posebno uspješan, a kao primjer navodi Bosnu. "Visoki međunarodni povjerenik ima gotovo diktatorske ovlasti, uspoređuje ga se s kolonijalnim, britanskim upraviteljem za Indiju, iz 19. stoljeća. Paddy Ashdown je primjerice nedavno otpustio pedesetak demokratski izabranih političkih dužnosnika. Na temelju toga može se zaključiti da bi, kada bi se međunarodna zajednica povukla iz Bosne, vjerojatno ponovno došlo do sukoba. Nisu riješeni temeljni politički problemi u vezi nacionalnih odnosa", kaže za VOA Fukuyama.
"Ozbiljni bi problemi nastupili kada bi se međunarodna zajednica povukla jer nije riješila politički problem koji se nalazi u biti svega toga. Još nije sasvim jasno bi li se u tom slučaju Bosna ponovo strmoglavila u stanje iz 90-ih. Kako se to može riješiti? Ne postoji jednostavan i jednokratan odgovor na to pitanje. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju u korijenu svega još neriješene etničke tenzije i dok se lokalni čelnici ne usuglase oko zajedničkog i sveobuhvatnog političkog sporazuma međunarodna se zajednica ne može povući. Riječ je o vrlo složenoj diplomatskoj igri", smatra Fukuyama, prenosi postaja.
Profesor Fukuyama smatra da bi Amerika u nastojanju da izgradi globalni sustav demokracije trebala više slušati savjete stanovnika zemalja u kojima se demokracija nastoji uvesti, prenosi VOA.
Fukuyama je u razgovoru ocijenio i da će se ako u studenom na izborima pobijedi demokrat John Kerry vjerojatno promijeniti pristup Washingtona određenim problemima, no da će bit američke vanjske politike ostati ista. "Neke su osobine naše vanjske politike zajedničke svim našim vladama, to su jednostavno američke osobine, a ne demokratske ili republikanske", napomenuo je Fukuyama.