ZAGREB
Pitanje luke Ploča treba riješiti u obostranom ekonomskom interesu, složili su se u petak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i njegov kolega iz BiH Mladen Ivanić. "U rješavanju tog problema treba biti što manje politike a što više obostranih gospodarskih interesa", izjavio je Žužul na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s Ivanićem. Kako je rekao Žužul, on će pružiti potporu kako bi se došlo do rješenja koje će omogućiti obostrani interes. "Svima je u interesu da se na pitanje luke Ploče 'stavi točka na i' i to u obostranom ekonomskom interesu", poručio je Ivanić, dodavši kako je BiH započela nekoliko važnih projekata zbog kojih joj je važna ta luka. Što se tiče pitanja Neuma i gradnje ceste prema Dubrovniku kroz BiH, oba su se ministra usuglasila kako je bitno da ona velikim dijelom ide kroz Bosnu i Hercegovinu te da se i taj problem riješi uz obostrani gospodarski interes. Ministar Žužul je zahvalio Ivaniću na potpori koju je BiH pružila Hrvatskoj u procesu ostvarivanja statusa kandidata za ulazak u EU.
ZAGREB
Zapad snosi "veliku odgovornost" za rat u BiH kao i za poratno stanje kojim danas "nijedan narod nije zadovoljan", a Hrvati iz dijaspore predlažu međunarodnoj zajednici da tu zemlju ustroje po uzoru na švicarski kantonalni ili belgijski regionalni model, rekao je u petak u Zagrebu Šimun Šito Čorić predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, najjače međunarodne organizacije Hrvata izvan domovine, Čorić je u petak u Zagrebu predstavio rezoluciju o BiH i Hrvatima u njoj koja je usvojena dan ranije u Sarajevu gdje je od 5. do 8. srpnja održana sjednica Glavnog odbora Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK). HSK svoju rezoluciju upućuje vladama država Europske unije, SAD-a, BiH i Hrvatske. Prema Rezoluciji HSK-a o BiH i hrvatskom narodu u njoj, zemlje Zapada "snose veliku odgovornost što nisu spriječile rat u BiH, kao i za do danas neučinkovite i nedemokratske odnose u (toj) državi". Čorić je rekao da će HSK poduprijeti svako rješenje za ustroj BiH o kojem se dogovore sva tri naroda, a u rezoluciji se kaže kako bi se švicarski ili belgijski model "mogao uspješno primijeniti na sva tri naroda, a uz uvažavanje jezične i vjerske pripadnosti, u BiH bi se uvažavala i ona nacionalna". Čorić je govorio o potrebi sustavnog odnosa vlasti BiH prema dijaspori i spomenuo mogućnost da u "parlamentu te zemlje sjedi pokoji predstavnik (dijaspore) svih triju naroda koji će približiti neke mehanizme koji postoje u zemljama u kojima mi živimo." Problem Hrvata u BiH, kaže se u rezoluciji, jest "cijeli niz nedemokratskih i nasilnih postupaka" zbog kojih se "međunarodna zajednica treba ispričati", jer takvo ponašanje "podsjeća na bivšu jugoslavensku diktaturu".
MOSTAR
Načelnik općine Široki Brijeg Miljenko Jelić izjavio je za bosansko-hercegovačko izdanje Večernjeg lista od petka kako položaj Hercegovaca kod vlasti Republike Hrvatske nikada nije bio lošiji no što je sada. "Mnogi sada vide priliku da nas dokrajče", rekao je Jelić u bosansko-hercegovačkom izdanju Večernjeg lista od petka u kojem se prenose reakcije iz Širokog Brijega na najnovije najave rušenja bespravno izgrađenih obiteljskih vikendica u Zagrebu među kojima i objekat Ljube Ćesića Rojsa. "Mislim da bi ove vikendice bilo vrlo lako legalizirati da se ne radi o Hercegovcima", kazao je načelnik općine Široki Brijeg Jelić.
ZAGREB
Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pristalo je na to da podmladak lipicanera ostane u Srbiji i spremno je za svako mlado grlo izdati valjan rodovnik, izjavila je za novosadski "Dnevnik" pomoćnica ministrice SCG-a za poljoprivredu Suzana Đorđević-Milošević u povodu sastanka u Novom Sadu o rješavanja spora vlasništva nad konjima. Hrvatsko izaslanstvo ponovilo je ranije stajalište da se konji moraju vratiti u Lipik bez ikakve novčane odštete a zauzvrat je kao posebnu pogodnost ponudilo posredovanje pri učlanjivanju Srbije u Međunarodnu federaciju uzgajivača lipicanera, naglašava Đorđević-Milošević. "Ako sadašnji vlasnik ne bude pristao na te uvjete, predaje konja do koje smo došli nakon dugih pregovora, Ministarstvo poljoprivrede prestat će posredovati u ovom problemu i proslijediti ga Ministarstvu vanjskih poslova i vladi Republike Srbije", izjavila je pomoćnica ministrice SCG-a za poljoprivredu. Izaslanstva su obišla konje, smještene u ergeli Todora Bukinaca između Novog Sada i Veternika, kako bi razgovarali s vlasnikom o tehničkim i veterinarsko-sanitarnim detaljima transporta. Bukinac pak ne želi razgovarati s novinarima, "pa smo ostali uskraćeni za informaciju je li uopće prihvatio ponuđene uvjete", ističe "Dnevnik".
BEOGRAD
Lokalni izbori u Srbiji održat će se 12. ili 19. rujna ove godine, izjavio je u petak u Skupštini Srbije predsjednik parlamenta Predrag Marković, najavivši da će lokalne izbore raspisati 1. kolovoza. Po Zakonu o lokalnim izborima, usvojenom 2002. godine, zastupnici se biraju po proporcionalnom sustavu, s izbornim pragom od tri posto (na parlamentarnim izborima prag je pet posto), a predsjednici općina i gradonačelnici po većinskom. Na prethodnim lokalnim izborima, održanima zajedno s predsjedničkim izborima 24. rujna 2000. godine, vlast na lokalnoj razini u Srbiji uzele su stranke tadašnje koalicije DOS, koja je na predsjedničkim izborima smijenila Slobodana Miloševića.
SARAJEVO
Županijski sud u Sarajevu osudio je u petak bosanskog Srbina Milorada Rodića na pet godina zatvora zbog sudjelovanja u ratnim zločinima počinjenim u dijelovima glavnog grada BiH koji su od 1992. do 1995. gdine bili pod okupacijom srpskih snaga. Sarajevski je sud utvrdio kako je Rodić kriv zbog progona i zlostavljanja nesrpskog pučanstva u naselju Grbavica te kršenja humanitarnog prava u razdoblju od 1992. do 1993. godine kada je bio pripadnikom vojnih snaga bosanskih Srba. Razmjerno blagu kaznu Rodiću je sud odredio imajući u vidu njegovo priznanje krivnje koje je olakšalo vođenje postupka kao i iskazano kajanje te obiteljsko stanje i invalidnost.
BRUXELLES
Europski ustav, koji su čelnici zemalja EU-a usvojili 18. lipnja u Bruxellesu, svečano će biti potpisan 29. listopada u Rimu, doznaje se u petak iz diplomatskih izvora. Ta odluka trebala bi u ponedjeljak službeno biti potvrđena na redovitom mjesečnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a. Talijanski premijer Silvio Berlusconi prošli je tjedan u Parizu rekao da će ustav biti potpisan 20. studenoga u Rimu, zbog čega je bio kritiziran jer je istrčao prije nego što je donesena takva odluka i bez konzultacija s nizozemskim predsjedništvom. Potpisivanja sporazuma održat će se dva dana prije isteka mandata predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju što će mu omogućiti da sudjeluje na svečanosti
ZAGREB/BEČ
Dvadesetak šefova država i vlada, među kojima su ruski predsjednik Vladimir Putin, njemački predsjednik Horst Koehler, talijanski Carlo Azeglio Ciampi, poljski Aleksander Kwasniewski, češki Vaclav Klaus, mađarski Ferenc Madl, hrvatski Stjepan Mesić, ali i kalifornijski guverner austrijskog porijekla Arnold Schwarzenegger najavili su svoje dolaske na pogreb austrijskog predsjednika Thomasa Klestila u subotu. Pogreb počinje okupljanjem visokih gostiju u dvorcu Hofburg, nastavlja se misom zadušnicom u katedrali Sv. Stjepana, nakon čega je predviđen pogrebni ispraćaj na središnjem bečkom groblju. Tamo će Klestilovi posmrtni ostaci uz državničke počasti biti položeni u predsjedničku grobnicu. Predsjednik Klestil umro je 6. lipnja u 71 godini života, nakon 12 godina provedenih na čelu Austrije i samo dva dana uoči završetka njegova drugog predsjedničkog mandata. Austrijska savezna vlada donijela je u srijedu odluku o četverodnevnoj žalosti za vrijeme koje su zastave spuštene na pola koplja. Osim navedenih državnika, pogrebu će nazočiti i švedski kralj Carl XVI. Gustaf, irska predsjednica Mary McAleese, norveški prijestolonasljednik Haakon, švicarski predsjednik Joseph Deiss i moldavski kolega Vladimira Voronjin. Svetu misu zadušnicu predvodit će bečki kardinal mons. Christoph Schoenborn koji će održati i pogrebni govor.
BERLIN
Većina Nijemaca se ne slaže s nedavnim proširenjem Europske unije, a velika većina se protivi daljnjim proširenjima, proizlazi iz studije Europske komisije za Njemačku, predstavljene u petak u Berlinu. Kako proizlazi iz tzv. proljetnog Euro Barometra, ispitivanja koje se po nalogu Europske komisije vrši dva puta godišnje, posljednje proširenje EU-a podržava samo 28 posto ispitanih Nijemaca, dok sljedeći krug proširenja podržava svega 24 posto ispitanih. Njemačka se tako, zajedno s Austrijom, nalazi na samom europskom dnu kada je u pitanju potpora proširenju. No, kako pokazuje Euro Barometar, i većina Europljana se protivi novim proširenjima. Tako je na pitanje podržava li nova proširenja 37 posto ispitanih diljem Europske unije odgovorilo negativno.
BERLIN
Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat prihvatio je u petak, na posljednjem zasjedanju prije ljetne pauze, niz zakonskih mjera među kojima i useljenički zakon te važniji dio zakonskih mjera o reformi tržišta radne snage tzv. Hartz II. Reforma tržišta rada i migracije predstavljaju najvažnije projekte vlade Gerharda Schroedera. Oba zakona bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2005. Prihvaćanjem useljeničkog zakona završen je gotovo trogodišnji sukob stranaka vlade i oporbe oko reguliranja useljavanja u Njemačku. U raspravi koja je prethodila glasovanju ministar unutarnjih poslova Otto Schily (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) okarakterizirao je useljenički zakon kao "povijesni rez". Ovim zakonom se opraštamo od višegodišnje zablude po kojoj Njemačka nije useljenička zemlja, zaključio je Schily. Novi useljenički zakon će u potpunosti reformirati useljavanje u Njemačku. Tako će po prvi puta nakon trideset godina biti reguliran uvoz visokokvalificirane radne snage iz zemlja koje ne pripadaju Europskoj uniji. Također će biti olakšana integracija stranaca koji već žive u Njemačkoj. Istovremeno će biti postrožen odnos prema strancima koji ne poštuju njemački ustavni poredak, što se posebice odnosi na aktiviste ekstremnih organizacija. Najvažniji aspekt zakonskih mjera reforme tržišta rada koji regulira status osoba koje su već duže vrijeme bez posla je izjednačavanje potpore za dogotrajno nezaposlene sa socijalnom pomoći. Od osoba koje se već dulje vrijeme nalaze na burzi rada se također očekuje i veća fleksibilnost i prihvaćanje poslova koji su i ispod obrazovne razine nezaposlenih.
ALGECIRAS
Britanska nuklearna podmornica HMS Tireless doplovila je u petak u britansku enklavu na Gibraltaru unatoč španjolskim diplomatskim prosvjedima, objavili su mediji. Dolazak podmornice bio je praćen jakim sigurnosnim mjerama, u kojima je sudjelovala policija i borbeni čamci. Glasnogovornica britanske mornaričke baze na Gibraltaru Katherine Prudgoe izjavila je da su te mjere uobičajene kada je riječ o pristanku bojnih brodova i podmornica i da nisu odgovor na moguće prosvjede. Podmornicu su doteglili specijalni brodovi do navoza u toj stjenovitoj britanskoj enklavi s 30.000 stanovnika na najjužnijem kraju Španjolske, koju službeni Madrid nastoji vratiti u svoj posjed. Dolazak HSM-a zaoštrio je odnose Velike Britanije i Španjolske, a dužnosnici u Madridu najavljuju da će vlada razmotriti posljedice tog događaja na bilateralne odnose. Uplovljavanje podmornice izazvalo je također prosvjede zelenih te lokalnog stanovništva. Britanski izvori tvrde da bi podmornica mogla ostati na Gibraltaru tjedan dana, a drugi smatraju da će to biti predugo iskušavanje tolerancije službenog Madrida.
SEUL
Savjetnica američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice obećala je u petak Sjevernoj Koreji veću pomoć, ako pristane na prekidanje svojih nuklearnih programa, rekavši da će se uz tu pomoć siromašna komunistička zemlja vratiti u okrilje međunarodne zajednice. Rice, koja je doletjela u Seul nakon posjeta Pekingu, zahvalila je Južnoj Koreji što se drži plana o slanju vojnika u Irak. U razgovoru s južnokorejskim ministrom vanjskih poslova Ban Ki-moonom, Rice je naglasila da bi sjevernokorejski čelnik Kim Jong-il trebao proučiti primjer Libije, koja je prekinula programe za proizvodnju oružja za masovno uništenje i otvorila se međunarodnoj zajednici.
KOPENHAGEN
Danska je vlada u petak odbacila kritičko izvješće povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava o tamošnjoj restriktivnoj politici sklapanja brakova, istaknuvši kako Danska poštuje svoje obveze i međunarodne konvencije. U izvješću sastavljenom nakon posjeta Danskoj u travnju, europski povjerenik Alvaro Gil-Robles je preporučio danskim vlastima da razmotre uvjete postavljene za stupanje u brak. Gil-Robles je posebno osudio odredbu koja određuje minimalnu dob za sklapanje braka (24 godine) kao i odredbu o sklapanju braka između danskog državljana i stranca, kao i odredbu prema kojoj strani bračni partner mora platiti jamstvo od 50.000 danskih kruna (67.200 eura) i imati stalni posao kako bi mogao dobiti dopuštenje za boravak u Danskoj što, prema njegovom mišljenju, "krši jednakost pred zakonom". "Cilj naše politike je zaštititi mlade od ugovorenih brakova i osloboditi ih roditeljskog pritiska", ističe u svom komentaru danski ministar za izbjeglice, imigrante i integraciju Bertel Haarder. "A odredba o 24 godine je namijenjena poboljšanju integracije stranaca. Naime, što više mladih bude sklapalo brak u kasnijoj dobi, posebno žene, bolje su im mogućnosti za obrazovanje i posao", dodao je danski ministar. Glede jamstva od 50.000 danskih kruna i obveze za stalnim poslom bračnih partnera stranaca, ministar ocjenjuje da je ta mjera uvedena kako bi se promicala uspješna integracija."Danska je vlada uvjerena da to ubrzava proces integracije dok su građani trećih država aktivni na tržištu rada umjesto da ovise o socijalnoj pomoći", pojašnjava Haarder.