ZAGREB
Hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Stjepanom Mesićem sudjelovat će u ponedjeljak i utorak na summitu NATO-a u Istanbulu. Bit će to prvi sastanak na vrhu Sjevernoatlanskog saveza nakon povijesnog proširenja na sedam bivših komunističkih zemalja u ožujku ove godine. Hrvatsko izaslanstvo, u kojemu su i ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i obrane Berislav Rončević, među četrdesetak je nacionalnih delegacija koje sudjeluju na 17. sastanku na vrhu NATO-a. Premda na istanbulskom summitu neće biti službeno pozvana u NATO, Hrvatska može očekivati snažnu potporu političkim i vojnim reformama koje bi je 2007. mogle dovesti pred vrata Sjevernoatlanskog saveza. Hrvatski dužnosnici odlaze u Istanbul očekujući da čelnici NATO-a u završnom dokumentu jasno odrede dinamiku pristupa Hrvatske, odvojeno ili zajedno s Albanijom i Makedonijom, partnerima iz Akcijskog plana za članstvo. Uz desetak bilateralnih susreta s čelnicima zemalja NATO-a, predsjednik Mesić bi se zajedno s makedonskim i albanskim kolegom trebao sastati s američkim predsjednikom Georgeom Bushom.
CLEVELAND
Istaknuti hrvatski gospodarstvenici iz dijaspore su na summitu što se tijekom vikenda održava u Clevelandu izrazili želju za ulaganjem u Hrvatsku, ali i potrebu da hrvatska Vlada stvori uvjete koji će privući njihove investicije i olakšati poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Hrvatski poslovni ljudi iz cijeloga svijeta sastali su se kako bi formirali Grupu 100, skupinu zainteresiranih za pojačano ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama utemeljeno na obostranoj ekonomskoj koristi. Skup će u nedjelju završiti službenim formiranjem Grupe 100 koja namjerava u Zagrebu otvoriti ured koji bi olakšao administrativne postupke za ulaganja Hrvata iz dijaspore u Hrvatsku te investicijsku banku s uredom u Hrvatskoj koja bi vodila bankarske poslove za članove Grupe i investirala u male i srednje hrvatske tvrtke koje sada teško dolaze do kapitala na hrvatskom financijskom tržištu.
VILNIUS
U nedjelju ujutro počeo je u cijeloj Litvi drugi krug predsjedničkih izbora u kojemu će stanovnici te zemlje moći izabrati novog predsjednika između dvaju kandidata: bivšeg predsjednika Valdasa Adamkusa i prve predsjednice vlade u postkomunističkoj Litvi Kazimiere Prunskiene. Otvoreno je ukupno 2.039 biračkih mjesta, a prvi rezultati izbora bit će poznati oko 23 sata. Prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja, Adamkus ima 10 posto glasova više od svoje protivnice: 46 posto u odnosu na 36 posto. Posljednji litavski predsjednik Rolandas Paksas u travnju je podnio ostavku na dosadašnju funkciju zbog kršenja ustava i korupcije.
NABLUS
Izraelska se vojska u nedjelju rano ujutro povukla iz starog dijela Nablusa nakon što su ondje jučer ubijeni vođa Brigada mučenika al-Akse za Zapadnu obalu Nayef Abu Šarek i još šest aktivista iste skupine. "Naše su se snage nakon trodnevnih akcija i obavljenih zadataka povukle iz starog dijela Nablusa", rekao je glasnogovornik Brigada, a informaciju o njihovu povlačenju potvrdili su stanovnici. Izraelci su za 42-godišnjim Nayefom Abu Šarekom tragali od početka intifade u rujnu 2000. zbog njegove umiješanosti u napade u Izraelu i na Zapadnoj obali. Brigade su skupina povezana s Fatahom predsjednika Jasera Arafata.
BAGDAD
Vjeruje se da je u napadu dvama automobilima-bombama u iračkom gradu Hilli u subotu navečer poginulo 40 osoba, a ozlijeđene su 22, izvijestila je u nedjelju američka vojska. Eksplozije su se dogodile navečer oko 8.45 po mjesnom vremenu u blizini džamije u prometnoj ulici Hille. U tome gradu dominira šijitsko muslimansko stanovništvo koje je u posljednjih 15 mjeseci američke okupacije bilo relativno mirno. U posljednjih su se nekoliko mjeseci počeli povremeno događati napadi pobunjenika na vojne konvoje i vozila sa stranim vojnicima i novinarima. U blizini Hille, pokraj ruševina staroga Babilona smještene su poljske vojne snage.
PARIZ
Francuska Narodna skupština i Senat usvojili su ovog mjeseca u odvojenim procedurama (1. i 24. lipnja) Povelju o okolišu koja nakon ratifikacije postaje sastavnim dijelom francuskog ustava. Usvajanjem zakona koji sadrži deset članaka, u francuski ustav ulazi odredba o "pravu svakoga da živi u uravnoteženom okolišu koji poštuje njegovo zdravlje". Unatoč rezervama dijela vladajuće stranke, ali i znanstvene sredine te protivljenja poslodavaca, francuski je predsjednik Jacques Chirac tako ostvario jedno od svojih obećanja tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2002. godine. Odluku o ratifikaciji Povelje donosi predsjednik republike, a može se provesti ili putem referenduma ili zajedničkom sjednicom dvaju domova francuskog parlamenta. Povelja o okolišu daje precizniji pravni status zaštiti ljudskog okoliša u Francuskoj kao i veću povezanost između proklamiranih visokih načela na međunarodnoj razini i unutarnje političke prakse.