DEN HAAG
Hrvatski general Mirko Norac u četvrtak se pred Haškim sudom (ICTY) izjasnio da se ne osjeća krivim ni po jednoj od pet točaka optužnice koja ga po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno u operaciji Medački džep u rujnu 1993. godine. Haški sud prihvatio je prijedlog hrvatske Vlade da Norac bude vraćen u pritvor u Hrvatsku, gdje je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 12 godina. "Ne osjećam se krivim časni sude", rekao je Norac nakon što mu je predraspravni sudac Liu Daqun pročitao svaku od pet točaka optužnice. Sudac Liu je, nakon 15-minutne stanke, objavio da je raspravno vijeće prihvatilo prijedlog hrvatske Vlade da Norac bude vraćen u pritvor u Hrvatsku, s čime se prethodno složilo i Tužiteljstvo i obrana. Norac bi se trebao vratiti u Hrvatsku večeras zrakoplovom Croatia airlinesa, kojim je jutros posebnim letom i doputovao iz zračne luke na Krku, a vijeće je odredilo uvjete koji se moraju poštivati. To znači da Norac može biti u hrvatskom pritvoru ali pod nadzorom ICTY-a.
Odlukom da general Mirko Norac nakon izjašnjavanja o krivnji bude vraćen u pritvor u Hrvatsku, Haški sud pokazao je da ima povjerenja u hrvatsku izvršnu i sudsku vlast, izjavio je u četvrtak u Haagu pomoćnik ministrice pravosuđa zadužen za suradnju s ICTY-jem Jakša Muljačić nakon prvog pojavljivanja generala Norca pred Haškim sudom.
BEČ
U Beču je u četvrtak Stalno vijeće OESS-a na redovitom zasjedanju razmotrilo 14. izvješće o Hrvatskoj. Predstavljajući ga voditelj misije te međunarodne organizacije u Hrvatskoj Peter Semneby naglasio je da je u proteklom razdoblju, što se poklapa s dolaskom sadašnje hrvatske vlade na vlast, postignut napredak u ispunjavanju obveza iz mandata Misije OESS-a, ali da ima područja na kojima treba još mnogo raditi. Semneby je posebice izdvojio zadaće u reformi pravosuđa, a spomenuo je i preostale obveze glede povratka izbjeglica i povrata imovine, zaštite manjinskih prava te suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine. U ime Europske unije, kojoj predsjeda, Nizozemska je pohvalila napore Vlade RH naglasivši da treba dalje raditi na pitanjima koja još treba riješiti, spomenuvši posebno reformu pravosuđa. Američko izaslanstvo upozorilo je uz ostalo da u reformi pravosuđa nedostaje besplatna pravna pomoć u civilnim sporovima. Voditelj izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, veleposlanik Jacques Wunnenberger naglasio je vrlo dobru suradnju s hrvatskom Vladom.
ZAGREB
Predsjednik Republike Stjepan Mesić u četvrtak je primio ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića, a tijekom razgovora obostrano su pozdravljeni zaključci Međudržavnog vijeća koji potiču nadležna resorna ministarstva na brže rješavanje otvorenih pitanja, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Dvojica su sugovornika zaključila kako je u kontekstu europske suradnje u interesu obiju država da otvorena pitanja rješavaju izravno međusobnim dogovorima, a ministar Ivanić naglasio je kako je za BiH posebno važna suradnja s Hrvatskom na području europskih procesa, stoji u priopćenju Predsjednikova ureda.
ZAGREB
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u četvrtak predsjednika talijanske pokrajine Veneto Giancarla Gallana, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Tijekom sastanka razgovaralo se o suradnji Hrvatske i regije Veneto, a talijanski su predstavnici naglasili da je njihova regija voljna u Odboru za regije pri EU-u, u koji je uključeno 250 europskih regija, podržati programe razvoja Hrvatske.
WASHINGTON
Teroristička skupina al Qaida napreduje u svojim planovima da izvede veliki napad na Sjedinjene Države kako bi poremetila predsjedničke izbore, rekao je u četvrtak američki ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge. "Vjerodostojna izvješća sada pokazuju da al Qaida napreduje sa svojim planovima da izvede veliki napad u Sjedinjenim Državama kako bi poremetila naš demokratski proces", rekao je Ridge na konferenciji za novinare.
On je kazao kako nema određenih saznanja o vremenu, mjestu i načinu napada, ali da njegovo ministarstvo zajedno s CIA, FBI i drugim agencijama radi na tome da dođe do tih informacija. Ridge je rekao da Sjedinjene Države neće povisiti stupanj pripravnosti za teroristički napad, ali da neprestano ocjenjuju izvješća o prijetnji napadom, te da se poduzimaju mjere za jačanje nacionalne sigurnosti.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon spreman je denuklearizirati Izrael u kontekstu mira na Bliskom istoku, rekao je u četvrtak šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamad ElBaradei nakon susreta sa Sharonom. "Politika Izraela i dalje je ista. Izrael razmatra formiranje denuklearizirane zone, rekao je ElBaradei na konferenciji za novinare. "To nije nova politika, ali sama činjenica da ju je potvrdio premijer je dobrodošao i pozitivan razvoj", dodao je on iako nije određen nikakav datum za te razgovore. ElBaradei se isto tako zauzeo za "osnivanje jednog pod-odbora za kontrolu naoružanja u sklopu 'mirovnih smjernica' za Bliski istok". Susret ElBaradei-Sharon dogodio se posljednjeg dana Elbaradeijevog trodnevnog boravka u Izraelu.
MOSKVA
Njemački kancelar Gerhard Schroeder, koji je u četvrtak doputovao u dvodnevni posjet Rusiji, pozdravio je u Kremlju "uspjeh reformi" koje je u Rusiji počeo provoditi predsjednik Vladimir Putin i koje su, kako je rekao, vratile "povjerenje" poslovnim krugovima. Dvije su strane potvrdile da žele proširiti suradnju na energetskom, napose u plinskom sektoru, s najavljenom suradnjom između Gazproma, ruske tvrtke koja je najveći proizvođač plina u svijetu, i EON-a, najvećeg energetskog poduzeća u Njemačkoj. Putin i Schroeder "pozdravili su želju Gazproma i EON-a da surađuju kroz zajednička poduzeća" u proizvodnji zemnog plina, izgradnji naftovoda u Baltičkom moru, razvoju infrastrukture radi dopreme ruskog plina u Njemačku i Europu, ili pak u izradi zajedničkih projekata za elektrane za europsko tržište, ističe se u priopćenju Kremlja.
WASHINGTON
Bivši predsjednik i glavni direktor američke energetske tvrtke Enron, Kenneth Lay predao se u četvrtak vlastima nakon što je optužen za prijevaru i obmanu javnosti dok je nekad moćna tvrtka propadala. Lay je u optužnici, koja je otvorena u četvrtak, optužen za sudjelovanje u zavjeri, za krivotvorenje financijskih izvješća Enrona i davanje lažnih izjava o financijskom stanju u tvrtki. Prijeti mu 175 godina zatvora i novčana kazna od 5,75 milijuna dolara, ako bude osuđen. Uz Laya, za prikrivanje dugova i gubitaka u visini nekoliko milijardi dolara optužen je još 21 čelnik tvrtke. Svi su se oni obogatili visokim plaćama i dionicama. Enronova propast stajala je investitore milijarde dolara, a tisuće njegovih radnika izgubilo je posao i mirovinske uštede.
ZAGREB/ADDIS ABEBA
U četvrtak je završio treći summit Afričke unije (AU), održan u Addis Abebi, nakon što su politički čelnici razmotrili najveće probleme s kojima je suočen taj kontinent, poput stanja u Darfuru, na Velikim jezerima ili u Obali Bjelokosti, objavio je predsjedavajući unije, nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo. Afrička unija iskazala je "odlučnost nastaviti napore" u postizanju mira na kontinentu, dodao je Obasanjo, okončavajući sastanak na vrhu na kojem je od utorka sudjelovalo 40-ak predsjednika država ili vlada afričkih zemalja. Afrički čelnici suglasili su se na summitu da u Darfur pošalju snage koje će štititi promatrače AU i humanitarne djelatnike, rekao je nigerijski predsjednik, ali su neki drugi sudionici sastanka, poput ganskog predsjednika Johna Kufoura, izjavili kako će njihov mandat dopuštati i zaštitu civila. Sa summita je odaslana i poruka sudanskim vlastima da prestanu bombardirati područje Darfura u kojem bijesni građanski rat, a humanitarna je situacija kritična, rekao je predsjednik Komisije AU Alpha Oumar Konare.
CHAMBON-SUR-LIGNON
Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji je u četvrtak posjetio seoce Chambon-sur-Lignon u središnjoj Francuskoj koje je u Drugom svjetskom ratu pružilo utočište Židovima, pozvao je Francuze da odlučno stanu u obranu vrijednosti Republike u prilikama sve većeg broja rasističkih i antisemitskih čina koji "blate" Francusku. Chirac je prošao "putem sjećanja" koji budi uspomenu na "pravednike među narodima" koji, podsjetio je francuski predsjednik, nisu htjeli prihvatiti "sramotni višijevski režim". Chirac je pozvao Francuze da se, "sučeljeni sa sve većom nesnošljivošću, rasizmom, antisemitizmom i neprihvaćanjem razlika, sjete nedavne prošlosti". Francuski predsjednik zatražio je od pravosuđa da s ovim kaznenim djelima postupa s "iznimnom strogošću", predloživši da državno tužiteljstvo uloži priziv u slučajevima "pretjerano blagih" presuda.
BEOGRAD
Savjet ministara državne zajednice Srbija i Crna Gora potvrdio je u četvrtak novi sastav Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom, ali nije izabrao predsjednika tog Savjeta, već će to učiniti "na prvoj narednoj sjednici", priopćeno je nakon sjednice Savjeta ministara, odnosno vlade. Nacionalni savjet čine po tri predstavnika vlade državne zajednice i vlada država članica - Srbije i Crne Gore.
BEOGRAD
Jačanjem regionalne suradnje, primjenom Sporazuma o slobodnoj trgovini, boljom informiranošću, te utjecajem gopodarskih komora na državne institucije ubrzava se proces približavanja Europskoj uniji, navodi se u Deklaraciji koju su u četvrtak u Beogradu, na svojem devetom susretu, potpisali predsjednici gospodarskih komora država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. "Podržavamo obnovu vaše suradnje koja vas vodi ka europskoj obitelji. Slovenija je već u njoj, Hrvatska je kandidat, a i sve zemlje zapadnog Balkana imaju tu perspektivu kada ispune nužne političke i gospodarske kriterije", rekao je pozdravljajući predsjednike gospodarskih komora Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Federacije BIH i Makedonije, voditelj misije Europske komisije u SCG Geoffrrey Barrett. On je podsjetio da su dva važna kriterija na tom putu poštivanje ljudskih prava i suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu. Europska komisija, naglasio je, podržava sve zemlje koje imaju cilj ući u Europsku uniju i otvoreni smo za regiju jugoistočne Europe.