PARIZ
Talijanski premijer Silvio Berlusconi u petak je izjavio da će prvi europski ustav, koji su europski čelnici odobrili prošlog mjeseca, biti potpisan 20. studenoga u Rimu. "Potpisivanje ustavne povelje bit će u Rimu 20. studenoga", rekao je Berlusconi u Parizu na zajedničkoj konferenciji za novinare s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom. Chirac je rekao da je "oduševljen jednoglasno donesenom odlukom da se ustavna povelja potpiše u Rimu". Već se znalo da će se taj povijesni dokument potpisivati u studenome, ali nije bio određen točan datum. Ta je odluka velik poticaj Berlusconiju koji je lani vodio neuspješne pregovore o prvom europskom ustavu za prošireni 25-člani EU. Nakon potpisivanja u studenome svaka će zemlja članica imati dvije godine da ga ratificira u svojem parlamentu.
BERLIN
Njemačke parlamentarne stranke ocijenile su, na sjednici parlamenta u petak, nacrt Europskog ustava kao važan i povijesni korak na putu prema europskom jedinstvu, a politički dužnosnici vladajućeg i oporbenog tabora izrazili su uvjerenje da će njegova ratifikacija u Njemačkoj uslijediti "uskoro i bez većih poteškoća". Na posljednjoj sjednici Bundestaga prije ljetne pauze njemački kancelar Gerhard Schroeder (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) obratio se u petak zastupnicima proglasom Vlade glede europske politike te posebice nedavno dogovorenog teksta Europskog ustava. Njemački kancelar misli da je Ustav preduvjet za političku stabilnost Europe i za efikasnije djelovanje njezinih vladajućih tijela. Schroeder je pohvalio princip dvostruke većine kojom Europska unija neće biti samo savez država nego i, zbog pojačanog uključivanja stanovništva u donošenje političkih odluka, "unija građana".
LJUBLJANA
Predsjednik slovenskog parlamenta Borut Pahor potvrdio je u petak popodne na konferenciji za novinare da je jedan od četiriju kandidata iz stranaka koje sačinjavaju skupinu europskih socijalista, za predsjednika Europskog parlamenta u njegovu novu sazivu. Pahor vodi Udruženu listu socijalnih demokrata, a nedavno je na listi svoje stranke izabran za jednog od sedam slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu. Pahor je izjavio kako je svjestan da su njegove mogućnosti u borbi za mjesto predsjednika Europskog parlamenta gotovo nikakve budući da dolazi iz države koja je tek postala članicom Europske unije. Pahor idućeg tjedna namjerava odstupiti s mjesta predsjednika slovenskog parlamenta budući da je ta funkcija nespojiva sa članstvom u Europskom parlamentu.
RIM
Italija procjenjuje opasnima najnovije terorističke prijetnje Europi koje je ponovila Bin Ladenova organizacija Al Qaida. Talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji se u petak nalazi u Parizu na razgovorima s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, izjavio je tamo novinarima kako Italija "uzima ozbiljnima prijetnje Al Qaide" upućene Europi. "Dali smo već naredbu za postavljanje visokog stupnja nadzora nad tzv. osjetljivim objektima kojih u Italiji ima 14 tisuća a pod kontrolom su snaga sigurnosti", rekao je Berlusconi. Nove terorističke prijetnje objavio je arapski list El Sharq el Awsat, koji se izdaje u Londonu. Prenijeto je priopćenje, datirano 1. srpnja, brigada Abu Hafs al Masri, koje su preuzele odgovornost za atentat u Madrid 11. ožujka ove godine. U priopćenju se upozorava Europljane kako imaju još nekoliko dana za prihvaćanje pomirenja koje je ponudio Bin Laden. U suprotnome "možete sami sebe optuživati", stoji u priopćenju.
TRIPOLI
Libijski premijer Choukri Ghanem potvrdio je u petak ponovnu uspostavu izravnih diplomatskih odnosa između Tripolija i Washingtona, koje je najavio u ponedjeljak američki službeni izvor nakon 24 godina prekida. "Odnosi između Libije i Sjedinjenih Država popravljaju se iz dana u dan i odlučili smo uspostaviti diplomatske odnose između dviju zemalja", izjavio je Ghanem, prvi libijski dužnosnik koji je službeno reagirao na najavu nastavka tih odnosa. Zamjenik državnog tajnika William Burns u ponedjeljak je inaugurirao "novi američki ured za vezu u Tripoliju i nastavak izravnih diplomatskih odnosa", prema priopćenju tog ureda. Riječ je o kruni procesa normalizacije započetog početkom godine kada je Washington utvrdio da je Tripoli poduzeo mjere kako bi uklonio oružja za masovno uništenje i odustao od svih programa povezanih s tim oružjem. U travnju su SAD najavile znatno ublažavanje gospodarskih sankcija Tripoliju.
BAGDAD
Irak je u petak ponovio da odbija primiti na svom terenu postrojbe iz susjednih zemalja, poput Jordana, nakon govora kralja Abdullaha II. o spremnosti kraljevstva da pošalje svoje vojnike u tu zemlju. "Općenito smo suzdržani u vezi svih postrojbi iz susjednih zemalja", izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Hamid al-Bayati. On je dodao da bi Irak mogao prihvatiti podršku u uvježbavanju i opremi svojih postrojbi. Irački premijer Iyad Allawi već je prije izjavio da njegova zemalja ne želi primiti vojnike iz susjednih zemalja.
TEHERAN
Bivšem iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu trebalo bi suditi za zločine počinjene protiv Irana tijekom rata od 1980. do 1988. godine, rekao je u petak bivši iranski predsjednik Akbar Hašemi Rafsanjani. Istražni sudac Posebnog iračkog suda Sadamu je u četvrtak u Bagdadu kazao da će biti optužen za sedam zločina koje je počinio tijekom tri desetljeća vladavine. Optužba ga, između ostaloga, tereti za invaziju Kuvajta 1990., gušenje kurdske i šijitske pobune nakon Zaljevskog rata 1991., etničko čišćenje Kurda 1987.-1988. i korištenje bojnih otrova u kurdskim selima 1988., no rat protiv Irana ne spominje se. Razlog za izostavljanje tog rata, u kojem je poginulo gotovo milijun ljudi na obje strane, nije poznat. Rafsanjani je tijekom propovijedi izrazio čuđenje zašto se Sadamu sudi za nekoliko mjeseci okupacije Kuvajta, a ne i za osmogodišnji rat s Iranom.
DENVER
Četvorica američkih vojnika optužena su zbog smrti Iračana koji se utopio nakon što je bio prisiljen skočiti s mosta u Tigris, objavile su u petak novine. Ti su vojnici u siječnju u Iraku bili u ophodnji koja je privela dvojicu Iračana zbog kršenja odredbe o policijskom satu. Vojnici su Iračanima naredili da skoče s mosta u sjevernoiračkome gradu Samari, objavio je Rocky Mountain News. Jedan je Iračan isplivao, a drugi se utopio. Vojnici su iz 3. brigade 4. pješačke divizije koja se u Fort Carson kraj Colorado Springsa vratila u travnju nakon jednogodišnjeg boravka u Iraku, javlja list.
MADRID
Španjolska je u petak odlučila udvostručiti broj svojih vojnika u Afganistanu na oko 1.000, šest tjedana nakon što je povukla vojnike iz Iraka čime je izazvala oštre kritike Washingtona. Španjolska socijalistička vlada ističe da Irak i Afganistan nisu isto i objašnjava kako ne želi sudjelovati u vojnoj akciji u Iraku jer ju ne podržava i ne nadzire UN. "Vlada je odlučila produljiti i proširiti misiju španjolskih oružanih snaga u Afganistanu", objavila je zamjenica premijera Maria Teresa Fernandez de la Vega. "Naše oružane snage surađivat će aktivno u mirovnim misijama koje podržava UN. O tome se radi", naglasila je.
TUNIS
Afrička banka za razvoj (AfDB) pokrenula je 14,7 milijardi dolara vrijednu kampanju financiranja projekata navodnjavanja u Africi kojom se želi prekinuti začarani krug nedostatka vode koji dovodi do gladi i završava ovisnošću o stranoj promoći. Oko 400 predstavnika bogatih zemalja i međunarodnih institucija, zajedno sa stručnjacima i odgovarajućim ministrima afričkih zemalja u Tunisu održavaju konferenciju koja bi trebala ishoditi potporu inicijativi za vodu u Africi. "Korištenje izvora vode strahovito je slabo, jer se u Africi u jednoj godini za opskrbu stanovništva, poljoprivredu i industriju crpi samo tri posto ukupnih obnovljivih izvora vode", izjavio je na konferenciji predsjednik AfDB-a Omar Kabbaj.
PRAG
Češki predsjednik Vaclav Klaus imenovao je u petak vođu socijaldemokrata Stanislava Grossa mandatarom za sastav nove češke vlade. Gross želi u novu koalicijsku vladu uključiti iste dvije stranaka desnoga centra koje su podržavale i dosadašnjega premijera Vladimira Špidlu koji je prošlog vikenda dao ostavku zbog loših rezultata na europskim izborima. Novi premijer mora pronaći barem još jedan glas da osigura većinu u parlamentu i Klausu predstavi vladinu koaliciju prije nego što ga on i formalno imenuje premijerom, rekao je predsjednik.
SRINAGAR, Indija
Najmanje 22 ljudi, uključujući sedmoricu policajaca i troje djece, poginulo je u novom valu nasilja u indijskom Kašmiru unatoč mirovnim naporima Indije i Pakistana, objavila je u petak indijska policija. Nasilje je ponovno izbilo u trenutku kada su indijsko-pakistanski pregovori o spornoj regiji dobili novi zamah. Indijski i pakistanski ministri vanjskih poslova sastali su se u petak na marginama azijske sigurnosne konferencije u Indoneziji i obećali da će nastaviti razgovore. Šestorica policajaca poginula su kada je njihovo vozilo naišlo na nagaznu miru južno do Srinagara, središta regije. Policajci su u bili u pratnji zastupnika vladajuće Kongresne stranke Lala Singha, koji u napadu nije ozlijeđen. Za napad još nitko nije preuzeo odgovornost.