WASHINGTON/NEW YORK - Hrvatski predstavnik pri Ujedinjenim narodima Vladimir Drobnjak izrazio je u utorak u Vijeću sigurnosti UN-a zadovoljstvo vrlo povoljnim izvješćem predstavnika Haškog suda o suradnji Hrvatske sa Sudom i rekao da je Hrvatska spremna već ove jeseni preuzeti slučajeve od Haškog suda. Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte podnijeli su u ponedjeljak izvješće Vijeću sigurnosti o provedbi izlazne strategije Suda pohvalivši suradnju Hrvatske sa Sudom. Drobnjak je govoreći na Vijeću sigurnosti zahvalio na pohvalama, a za preostalu obvezu uhićenja i izručenja Gotovine ukazao na del Pontino pisano izvješće Vijeću sigurnosti u kojem stoji da "Hrvatska trenutno čini sve što može da ga pronađe i uhiti".
Drobnjak je naglasio kako je Hrvatska spremna preuzeti izvjestan broj slučajeva od Haškog suda i da priprema hrvatske suce i tužitelje za tu zadaću u suradnji s Haškim sudom. Drobnjak je, uz ostalo, rekao kako pridržavanje datuma izlazne strategije Haškog suda mora ostati prioritet Vijeća sigurnosti, naglasivši kako je za stabilnost jugoistočne Europe bitan ne samo rad Suda nego i njegovo pravovremeno zatvaranje. Izrazio je stajalište Hrvatske da bi jurisdikciju Haškog suda trebalo dopuniti uspostavom postupaka za davanje kompenzacija pogrešno osuđenim, suđenim i zatvorenim osobama. Drobnjak je Vijeću sigurnosti rekao kako je za Hrvatsku veoma važno da se kroz suđenja na Haškom sudu poštuju povijesne i političke činjenice. Ukazao je kako je Hrvatska stavila u pitanje kvalifikacije u nekim optužnicama koje nisu u cijelosti u skladu s nedavnom poviješću niti s rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda o okupiranom teritoriju Hrvatske. Drobnjak je rekao da buduće generacije čitajući zapisnike sa suđenja u Den Haagu moraju biti u stanju povući jasnu crtu između agresora i žrtve i shvatiti što se događalo tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.
LONDON - Irački tužitelji podignut će protiv bivšega predsjednika Sadama Huseina optužnicu s 12 točaka među kojima će biti i zločini protiv čovječnosti, za djela koja je počinio u nizu vojnih akcija za gotovo 24-godišnje vladavine. Salem Chalabi, irački pravnik koji nadgleda to suđenje, rekao je za CNN da će uhidbeni nalozi biti predani i skupini od jedanaestero najbližih Sadamovih suradnika, među ostalima i bivšem premijeru Tariku Azizu i Aliju Hasanu al Majeedu, poznatom kao Kemijski Ali zbog uloge u upotrebi kemijskoga oružja. Neke od optužbi koje će istražitelji podignuti protiv Huseina su upotreba kemijskoga oružja 1988. u napadu na kurdski grad Halabju, akcija Anfal 1988. protiv Kurda na sjeveru Iraka, ubojstvo pet tisuća pripadnika klana Barzani 1963. Tom je klanu pripadao kurdski čelnik Masoud Barzani, iračka invazija na Kuvajt 1990., zločini u vezi s ratom 1980.-1988. u susjednom Iranu i zločini u vezi s krvavim gušenjem šiitskoga ustanka na jugu Iraka nakon što su američke snage protjerale iračku vojsku iz Kuvajta u Zaljevskome ratu.
NEW YORK - Dvojica iranskih stražara u iranskoj misiji pri Ujedinjenim narodima protjerana su iz New Yorka prema naredbi State Departmenta, objavili su u utorak diplomati UN-a. Ta su dvojica uhvaćena kako čine stvari "nespojive s njihovim dužnostima", kako se obično opisuje špijunaža, kažu diplomati. Stražari su otišli u zadnjih nekoliko dana. State Department priopćio je da su uhvaćeni kako promatraju savezni istražni ured (FBI) i videokamerom snimaju razne njujorške lokacije koje se smatraju osjetljivima. Iran je osudio to protjerivanje. Novinska agencija IRNA prenijela je riječi glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova koji je rekao da je taj potez nespojiv s diplomatskim normama i međunarodnim propisima te dodao kako će Teheran uložiti pritužbu State Departmentu.
RAMALLAH - Ministar vanjskih poslova Francuske Michel Barnier susreo se u utorak s Jasserom Arafatom unatoč izraelskim zahtjevima da izbjegne palestinskog predsjednika i zauzeo se za oživljavanje mirovnog plana. Barnier je također podržao "međunarodnu prisutnost", uključujući i Europske promatrače, u pojasu Gaze nakon što se odande povuku Izraelci. Barnier je rekao da će Francuska podržati egipatski sigurnosni plan za Gazu koji uključuje i predloženi prekid vatre i i upućivanje egipatskih stručnjaka koji bi pomogli u obnavljanju i uvježbavanju palestinskih službi sigurnosti prije izraelskog povlačenja, kako bi militanti bili pod kontrolom.
BRUXELLES - Prvi europski ustav službeno će u studenome u Rimu potpisati šefovi država i vlada Europske unije, priopćio je u utorak irski premijer Bertie Ahern čija zemlja predsjeda EU-om. Dvadeset pet država članica imat će zatim dvije godine za ratifikaciju ustavnog sporazuma, što je nužan uvjet da bi ustav mogao stupiti na snagu. Rim kao mjesto u kojemu će se potpisati ugovor izabran je u spomen potpisivanja Rimskog sporazuma 1957. kojim je utemeljena Europska zajednica. Ustav su 18. lipnja prihvatili europski čelnici u Bruxellesu.
BRUXELLES - Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker založio se u utorak u Bruxellesu za brzu i skupnu ratifikaciju europskog ustava koji su prije deset dana prihvatili šefovi država i vlada Europske unije. "Mislim da nije poželjno da se postupak ratifikacije, uključujući i provedbu referenduma, protegne na godinu ili godinu i pol dana", izjavio je Juncker za tisak. "Htio bih da se o tome očitujemo u skupinama", dodao je nakon europskog summita na kojemu je portugalski premijer Jose Manuel Durao Barroso imenovan za budućeg predsjednika Europske komisije. Prvi europski ustav službeno bi trebali potpisati predsjednici država i vlada u studenome u Rimu. Da bi stupio na snagu, 25 država članica mora za dvije godine ratificirati ustavni ugovor u parlamentu ili putem referenduma. Nekoliko je država članica već odlučilo ili još razmišlja o provedbi referenduma na tu temu: Portugal, Španjolska, Irska, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Belgija, Luksemburg i Poljska.
BRUXELLES - Portugalski premijer Jose Manuel Durao Barroso rekao je da je "jako zadovoljan" što je na susretu na vrhu u utorak u Bruxellesu "konsenzusom" imenovan za predsjednika buduće Europske komisije i zauzeo se za "jaku Komisiju"."Treba nam snažna Europska komisija", dodao je imenovani nasljednik Talijana Romana Prodija.Durao Barroso je zaželio da se za njegova mandata konkurentski ciljevi koje je EU utvrdio 2000. na summitu u Lisabonu "pomire" s "načelima solidarnosti" koje zagovaraju pristaše Europe s naglašenijim socijalnim značajkama. Na pitanje o budućoj raspodjeli portfelja u novoj Komisiji, Barroso je odgovorio da je ona "isključivo njegova obveza". Premda države članice trenutno iznose svoje zahtjeve o tom pitanju, Barroso je kazao da "još ne može reći zadnju riječ u svezi s raspodjelom portfelja". Barroso je usto naglasio da će se za svog mandata zalagati za "ravnotežu" između država članica, velikih i malih, bogatih i siromašnih te starih i novih članica Unije.
BRUXELLES - Novoimenovani predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso u utorak je sam razriješio nedoumice kako skratiti njegovo dugačko ime, što će olakšati posao novinarima. "Ne želim praviti usporedbe, ali i Papa bira ime kada bude izabran", našalio se Barroso, upitan kako se može kratiti njegovo ime nedugo nakon što su ga europski čelnici na izvanrednom summitu u Bruxellesu imenovali nasljednikom Roman Prodija. "Zovite me, molim vas, samo Barroso, to je moje prezime, a što se tiče osobnog imena ljudi su naviknuti na Jose Manuel. I vi ćete se naviknuti na to. Zaboravite na Durao, u Portugalu postoji tradicija davanja dugih imena", rekao je. "Ako želite, možete također reći Jose Barroso, neću se ljutiti", rekao je novoimenovani predsjednik Europske komsije, kojega na toj dužnosti mora potvrditi Europski parlament.
BERLIN - Odlazak socijaldemokrata Johannesa Raua s dužnosti njemačkog predsjednika obilježen je u utorak navečer vojnom svečanošću u dvorcu Bellevue, predsjedničkoj rezidenciji u središtu Berlina. Predsjednik Rau (73) napustit će u srijedu dužnost predsjednika nakon petogodišnjeg mandata. U četvrtak će ga zamijeniti kršćanski demokrat Horst Koehler (61) kojeg je 23. svibnja imenovala skupština velikih elektora, u kojoj većinu imaju politički protivnici socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera.
MUENCHEN - Muškarac koji je nedugo nakon polijetanja turskog zrakoplova sa 150 putnika prema Istanbulu zaprijetio da se u avionu nalazi bomba, uhićen je nakon što se pilot vratio na muenchenski aerodrom, objavila je policija u srijedu. Glasnogovornik bavarske policije je rekao da nitko od putnika i sedmoro članova posade nije ozlijeđen u tom incidentu koji se zbio u utorak navečer te da jedinice specijalne policije nisu pronašle bombu nakon pretraživanja Airbusa A320 tvrtke Freebird. Dodao je da je 28-godišnji Turčin bio uhićen i odveden u bolnicu radi liječenja. Također je naveo da motivi zbog čega je prijetio još nisu poznati. Putnici i posada napustili su avion bez problema i u zračnoj luci će ih o tom događaju ispitati policija.