WASHINGTON/NEW YORK
Hrvatska u cjelosti surađuje s Haškim sudom, a očekujem da što je prije moguće pronađe odbjeglog generala Antu Gotovinu i izruči ga Sudu, rekla je u utorak Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte.
Del Ponte i predsjednik Haškog suda Thedoro Meron podnijeli su u ponedjeljak izvješće Vijeću sigurnosti o provedbi izlazne strategije Suda.
"Hrvatske vlasti sada u cjelosti surađuju s mojim uredom", rekla je del Ponte govoreći o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom.
"Ova suradnja se mora nastaviti i ja očekujem da Hrvatska pronađe i izruči (Antu) Gotovinu u Den Haag što je prije moguće, nadam se prije mog sljedećeg pojavljivanja pred vama", rekla je ona.
Del Ponte je rekla da su od njezina posljednjeg izvješća u listopadu prošle godine potvrđene dvije optužnice. Prema njezinim riječima jedna od njih se tiče hrvatskog generala optuženog za zločine počinjene 1993. protiv srpskih civila u Medačkom džepu. "Naša je namjera zatražiti da se ovaj slučaj preda Hrvatskoj", rekla je del Ponte.
Izlazna strategija Haškog suda predviđa da Sud do kraja 2004. završi sve istrage, sva prvostupanjska suđenja do kraja 2008. i završi rad 2010.
Del Ponte je izvijestila Vijeća sigurnosti da će do kraja 2004. završiti sve istrage i izdati posljednje optužnice.
Ona je kazala kako Tužiteljstvo sada dovršava još šest istraga s maksimalno 11 optuženih što znači da bi do kraja 2004. moglo uslijediti još šest optužnica.
Del Ponte je rekla da od prosinca prošle godine Srbija i Crna Gora skoro uopće ne surađuje s Haškim sudom te da je postala utočište za bjegunce pred Sudom. Najmanje 15 bjegunaca, uključujući Ratka Mladića, provode najviše vremena u toj zemlji, kazala je ona, dodajući da su se prema najnovijim informacijama i bjegunci za koje se vjerovalo da su u Republici Srpskoj prebacili u Srbiju i Crnu Goru.
Del Ponte je pozvala Vijeće sigurnosti da okonča nesuradnju Srbije i Crne Gore s Haškim sudom jer će ako se nastavi ugroziti strategiju završetka rada Suda.
ISTANBUL
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u utorak u Istanbulu da je od američkog predsjednika Georgea Busha dobio potporu za sve što Hrvatska čini u euroatlanskim integracijama.
"Bush je podržao naša nastojanja i pohvalio ono što smo dosad učinili", rekao je Mesić, koji se zajedno s makedonskim i albanskim kolegom sastao s američkim predsjednikom pri kraju summita NATO-a.
Dodao je da kratki razgovor s Bushom nije bio samo kurtoazni te da će se s njim možda sastati prije ili poslije američkih predsjedničkih izbora.
Hrvatsko izaslanstvo, u kojemu su još i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministar obrane Berislav Rončević, ponovilo je zadovoljstvo završnim dokumentom summita, u kojem se Hrvatska ohrabruje na nastavak reformi potrebnih za punopravno članstvo u Sjeveroatlanskom savezu.
Predsjednik Mesić ustvrdio je da Hrvatskoj nije upućen konkretan zahtjev za slanjem vojnika u Irak ili dodatnih snaga u Afganistan, no očekuje da će se s približavanjem NATO-u pojačavati i angažman Hrvatske u vojnim operacijama.
Ministar Rončević potvrdio je da je Ministarstvu vanjskih poslova uputio prijedlog sudjelovanja hrvatskih vojnika u svim mirovnim misijama, o kojemu će, kako je rekao, odlučiti Sabor prema vanjskopolitičkim prioritetima.
Govoreći o završnom dokumentu sastanka, ministar Žužul ocijenio je kako je Hrvatska dobila više od dosadašnje politike otvorenih vrata. "Dobili smo mehanizam koji omogućuje procjenu spremnosti Hrvatske za članstvo i između dvaju summita", rekao je Žužul, ističući novost po kojoj će odsad Vijeće ministara, a ne samo šefovi država i vlada, moći procjenjivati napredak zemalja kandidatkinja.
Žužul smatra kako je stvoreno pogrešno očekivanje da bi Hrvatska na summitu mogla biti pozvana ili primljena u NATO te tvrdi da je u deklaraciji sadržano sve što su tražile Hrvatska, Albanija i Makedonija, partnerske zemlje iz Jadranske povelje.
Hrvatsko izaslanstvo, jedno od 46 koliko ih je sudjelovalo na 17. summitu NATO-a, završilo je boravak u Istanbulu i tijekom dana vraća se u Zagreb.
ZAGREB
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Albanije i Makedonije, zemalja aspiranata za članstvo u NATO-u, najavili su u utorak u Istanbulu dalju "intenzivnu suradnju" i uzajamno pomaganje na putu u NATO, zahvalivši Savezu što je prepoznao njihov napredak i doprinos regionalnoj stabilnosti i suradnji, kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.
Ministri Miomir Žužul, Kastriot Islami i Ilinka Mitreva potpisali su na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskoga vijeća - Euroatlantskog partnerskog vijeća zajedničku izjavu kojom potvrđuju "spremnost svojih zemalja da nastave davati i proširivati (...) puni učinkoviti doprinos NATO-ovoj politici, inicijativama, misijama i operacijama".
"Nastavit ćemo intenzivnu suradnju naših triju zemalja na svim važnim područjima, pomažući uzajamno jedni drugima na putu u NATO", kaže se u zajedničkoj izjavi.
Prema završnom dokumentu dvodnevnoga summita NATO koji je u utorak završio u Istanbulu, Sjevernoatlantsko vijeće potvrdilo je NATO-ovu politiku otvorenih vrata u odnosu na te tri zemlje, uz najavu kontinuiranoga razmatranja procesa proširenja, a troje ministara u izjavi "ističe opredjeljenje za što skoriji ulazak u punopravno članstvo u NATO-u, prema našim individualnim zaslugama" i najavljuje da će nastaviti s "neophodnim reformama za postizanje sve većeg stupnja ukupne kompatibilnosti i interoperabilnosti sa Savezom".
BEOGRAD
U Beogradu, u nastavku suđenja u utorak optuženima za ratni zločin protiv hrvatskih ratnih zarobljenika na Ovčari kod Vukovara, pred Specijalnim vijećem Okružnog suda za ratne zločine, saslušani optuženici izjavili su da nisu krivi, a optužnici protiv šestorice prvotno optuženih pripojene su još dvije optužnice protiv 11 osoba, pripadnika paravojne postrojbe "Leva supoderica", koju je 1991. godine u Šidu osnovala Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.
Optuženi su zapovjednik te postrojbe Milan Lančužanin, njegov zamjenik Marko Ljuboja, te pripadnici Predrag Milojević, Vujo Zlatar, Goran Mugoša, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković, Slobodan Katić, Nada Kalaba, Milan Bulić te Predrag Dragović.
U međuvremenu, dvanaesta osoba optužena za isti ratni zločin, ubojstvo najmanje 192 hrvatska ratna zarobljenika, dobila je status svjedoka-suradnika, te se sad na optuženičkoj klupi nalazi ukupno 17 optuženih. Uz novih 11 optuženika, ranije su optuženi bivši zapovjednik Teritorijalne obrane Vukovara i njegov zamjenik Miroljub Vujović i Stanko Vujanović, te pripadnici TO Jovica Perić, Ivan Anastasijević (ranije Ivan Husnik), Predrag Madžarac i Milan Vojnović. Sedmi optuženi, Mirko Vojnović, umro je neposredno prije početka suđenja u ožujku, zbog ozljeda zadobivenih pri pokušaju samoubojstva.
Optuženi Milan Lančužanin i Marko Ljuboja u utorak su, iznoseći svoju obranu, izjavili da nisu krivi i da je istina "jedino da su bili na Ovčari, a sve ostalo je laž". Na Ovčari su bili kratko, 20. studenoga 1991. godine, zajedno sa suoptuženima Predragom Milojevićem i Predragom Dragoićem, te još "jednom osobom" koju Lančužanin nije želio imenovati "jer živi u Hrvatskoj".
BRUXELLES
Europski čelnici koji su se u utorak okupili na izvanrednom susretu na vrhu u Bruxellesu imenovali su portugalskog premijera Josea Manuela Duraa Barrosa predsjednikom buduće Europske komisije, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Odluka je donesena vrlo brzo, nepunih dvanaest minuta nakon početka susreta šefova država i vlada 25 država članica proširene Unije.
Imenovanje Duraa Barrosa "svi su pozdravili pljeskom", kazao je jedan diplomat. Njegovo imenovanje treba još potvrditi Europski parlament.
Europski su čelnici usto produžili mandat Španjolcu Javieru Solani na dužnosti visokog predstavnika za vanjsku politiku EU-a i glavnog tajnika Vijeća Unije. Produžen je i mandat njegovu zamjeniku, francuskom diplomatu Pierreu de Boissieuu.
Javier Solana ima tako priliku da postane prvi ministar vanjskih poslova EU-a ako za njegova mandata stupi na snaga ustav EU-a. Očekuje se da bi se to moglo dogoditi do kraja 2006. kada ga ratificiraju sve zemlje članice.
Solana koji će u srpnju imati 62 godine obnaša dužnost visokog predstavnika od listopada 1999. Dotad je četiri godine (1995-1999.) bio na dužnosti glavnog tajnika NATO-a.
WASHINGTON
Predsjedatelj Odbora za vanjsku politiku američkog Senata Richard Lugar rekao je da će vrijeme ulaska Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO ovisiti o napretku koji svaka od njih pojedinačno ostvari i ocjenama članica Sjevernoatlantskog saveza, objavio je u utorak Glas Amerike.
"Sve tri zemlje trude se zadovoljiti NATO-ove standarde. Hoće li u članstvo ući 2005., 2006. ili 2007. ovisit će o napretku koji svaka od njih ostvari te o ocjenama svih članica NATO-a", rekao je Lugar za albansku redakciju Glasa Amerike u Istanbulu gdje nazoči summitu NATO-a.
Senator Lugar je kazao da Hrvatska, Albanija i Makedonija uspješno provode aktivnosti neophodne za ulazak u NATO, ali nije želio iznositi osobne procjene o tome koliko je daleko svaka od zemalja stigla.
Naglasio je da je veoma važno da vlade i stanovnici tri zemlje koje žele ući u NATO dobro razumiju ne samo prednosti članstva nego i svoje buduće obveze u Savezu.
"Bilo bi najtužnije da u nekoj zemlji vlada s puno entuzijazma podrži ulazak u NATO, a da se kasnije pokaže da se javnost tome protivi", rekao je Lugar. "NATO je stalna organizacija. U pedeset godina nismo izgubili ni jednu članicu jer ljudi shvaćaju njegovu važnost, ne samo elite već i stanovništvo zemalja".
DEN HAAG/ZAGREB
Na suđenju umirovljenom generalu JNA Pavlu Strugaru pred Haškim sudom (ICTY) u utorak je obrana izvela svog drugog svjedoka koji je rekao da je napad na Dubrovnik naredio admiral Miodrag Jokić, potvrđujući najavljenu strategiju branitelja da se odgovornost optuženog prebaci Jokiću.
Svjedok obrane Milan Pavičić je rekao da je u studenom 1991. admiral Jokić, tada zapovjednik 9. Vojnopomorskog sektora - Boka (9.VPS), naredio napad na Dubrovnik kako bi se spriječila opskrba kopnom hrvatskih snaga koje su branile grad.
"Jokić je 8. studenoga 1991. došao u zapovjedništvo I. bataljuna Trebinjske brigade JNA, koji je bio u sastavu 9.VPS-a, i zapovijedio napad koji je izveden idući dan", rekao je Pavičić.
Strugara (71) optužnica tereti u šest točaka za kršenje ratnog prava i običaja počinjeno granatiranjem zaštićene povijesne jezgre Dubrovnika 6. prosinca 1991. s položaja II. operativne skupine JNA čiji je bio zapovjednik. Jokić, njegov zamjenik u II. operativnoj skupini, priznao je krivnju po istoj optužnici i osuđen je na sedam godina zatvora. Na suđenju Strugaru bio je krunski svjedok optužbe.
Svjedok Pavičić, Hrvat iz Bileće, 1991. je kao oficir JNA kod Dubrovnika zapovjedao minobacačkom četom I. bataljuna Trebinjske brigade. U sudnici je tvrdio da su njegovi minobacači bili na položajima s kojih nisu imali domet do dubrovačkog Starog grada.
Slobodan Novaković, prvi svjedok kojeg je obrana izvela u ponedjeljak, opisao je gubitke koje je JNA imala 6. prosinca u pokušaju da zauzme tvrđavu na Srđu, nakon čega je, vjerojatno iz osvete, uslijedilo razorno granatiranje Dubrovnika.
NEW YORK
Dvadeset četiri osobe poginule su u utorak u padu UN-ova helikoptera u Sijera Leoneu, priopćio je glasnogovornik ruske kompanije UT Ait, a prenijela agencija RIA Novosti.
Prema toj vijesti, zrakoplov je letio iz Hastingsa u Yengemu.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izrazio je "duboku sućut" obiteljima žrtava i rekao da UN pokreće istragu toga slučaja.
"On izražava počast muškarcima i ženama koji su izgubili život u ime mira u ovoj i drugim važnim mirovnim misijama", kaže se u Annanovu priopćenju.
"Ujedinjeni su narodi pokrenuli istragu toga slučaja", da se otkrije uzrok nesreće, dodaje se u priopćenju.
BEOGRAD
Suđenje Miloradu Ulemeku (Lukoviću) Legiji, prvooptuženom za ubojstvo bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj atentata na Vuka Draškovića u Budvi, te ostalim optuženima za ta djela, prekinuto je u utorak pred vijećem Specijalnog suda za borbu protiv organiziranog kriminala u Beogradu, te će biti nastavljeno 20. rujna.
Takvu je odluku vijeće Specijalnog suda donijelo na zahtjev branitelja jednog od optuženih, bivšeg pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije Leonida Milivojevića da, nakon što su sudski vještaci ustanovili da je sposoban sudjelovati u postupku, dobije mjesec dana za pripremu svoje obrane.
Prethodno je optuženi Ulemek (Luković), inače i prvooptuženi u postupku za ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića, u svojoj obrani izjavio da niti on niti drugi pripadnici JSO-a, čiji je bio zapovjednik, nisu krivi za optužbe o ubojstvu Ivana Stambolića i pokušaju atentata na Vuka Draškovića 2000. godine.
RAMALLA
Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier počeo je u utorak prvi posjet palestinskim područjima, gdje se treba sastati s čelnikom Jaserom Arafatom, što može iritirati Izrael koji pokušava izolirati palestinskog čelnika.
Barnier je odmah po dolasku u izraelsku zračnu luku Tel Aviva otišao u Ramallah.
On će razgovarati s palestinskim kolegom Nabilom Chaathom nakon toga će razgovarati s Arafatom u njegovu glavnom stožeru.
Izrael, koji uz podršku Sjedinjenih Država pokušava izolirati Arafata na međunarodnoj sceni, ocijenio je Barnierov posjet "teškom pogreškom".
Izraelski premijer Ariel Sharon predstavlja palestinskog čelnika "preprekom za mir" i pokušava uvjeriti vlade Europske unije da prekinu sve kontakte s njim.
SDEROT
Nekoliko granata kućne izrade koje su Palestinci ispalili iz pojasa Gaze pale su na dvjestotinjak metara od mjesta na kojemu je bio premijer Ariel Sharon koji je u utorak poslijepodne bio u posjetu gradu Sderotu (na jugu Izraela), priopćio je izraelski dužnosnik.
"Granate su pale 150 do 200 metara od mjesta na kojemu su oni bili", kazao je taj dužnosnik, smjerajući na Sharona, ministra obrane Shaula Mofaza koji je bio u njegovoj pratnji i na nekoliko tamošnjih dužnosnika, među kojima je gradonačelnik Sderota Eli Moyal.
Sharon je došao u Sderot pošto je u ponedjeljak dvoje Izraelaca, među kojima i trogodišnje dijete, ubijeno granatom Qassam koju su u Pojasu Gaze ispalili pripadnici islamističkog pokreta Hamas.
To je prvi put da ove naprave kućne izrade i dometa od nekoliko kilometara siju smrt na izraelskom području.
HAMBURG
Nakon što se u ponedjeljak navečer u hamburškoj luci tanker koji je prevozio 960 tona sumporne kiseline sudario s kontejnerskim brodom i prevrnuo, prijeti velika ekološka opasnost, upozorili su u utorak vatrogasci.
Trenutačno traje pražnjenje četriju rezervoara tankera ENA 2 koji sadržavaju sumpornu kiselinu, ali nije isključena opasnosti istjecanja kiseline tijekom odsukavanja tankera, doznaje se od istog izvora. Tanker je vlasništvo Norddeutsche Affinerie, najvećeg europskog proizvođača bakra.
"Odsukavanje će početi tek u srijedu. To je vrlo osjetljiva operacija", upozorili su glasnogovornici vatrogasaca naglasivši da će u slučaju pucanja broda postojati opasnost "ekološke katastrofe".
Stručnjaci su precizirali da se katastrofa neće moći izbjeći ako je oštećen dvostuki trup tankera.
Tijekom jutra je počelo pražnjenje rezervoara u kojima se nalazi sumporna kiselina.
Tanker dug 62 metar koji s kretao prema lučkom terminalu za prihvat kiselina sudario se s kontejnerskim brodom. Prema prvim elementima istrage, kapetan tankera je vjerojatno bio pod utjecajem akohola u trenutku nesreće.
Jedanaest osoba, devet lučkih radnika i dva policajca su hospitalizirani nakon udisanja toksičnih para, rekli su policajci.
MOSTAR
Na ceremoniji otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru 23. srpnja ove godine izvodit će se pjesma "Oprosti", rekao je redatelj ove ceremonije Sulejman Kupusović u izjavi koju je u utorak na večer objavila lokalna televizija Mostar.
Kupusović je odbio reći tko će izvoditi ovu pjesmu. Ranije je najavljivano da će ovu svoju pjesmu izvesti sam Giboni što je izazvalo negodovanja lokalnih hrvatskih struktura i medija. Najčešće se govorilo da bi to značilo traženje oprosta za rušenje Starog most koji se u Neretvu srušio u jesen 1993. godine nakon što su ga pogodili topnički projektili ispaljeni s položaja HVO-a. Protivnici izvođenja te pjesme na ceremoniji otvaranja Starog mosta tumače kako bi se tom pjesmom politizirala obnova Starog mosta i ceremonija otvaranja.
Kupusović je međutim izjavio kako uvrštavanjem te pjesme u ceremoniju otvaranja Starog mosta ne žele politizirati cijeli događaj.
Giboni je nedavno izjavio kako je odustao od izvođenja svoje pjesme "Oprosti" na svečanosti otvaranja Starog Mosta u Mostaru.
Glazbeni kritičari objašnjavaju kako je ta pjesma isključivo ljubavne naravi, ali mostarski Hrvati u njoj vide i političke aluzije ako bi ju se izvelo na ceremoniji otvaranja Starog mosta.
SUBOTICA
Skupština Vojvodine prenijela je u utorak osnivačka prava nad hrvatskim tjednikom "Hrvatska riječ" na Hrvatsko nacionalno vijeće(HNV) u SiCG.
Na sjednici pokrajinskog parlamenta većinom glasova usvojen je prijedlog vojvođanske vlade kojim se Skupština Vojvodine odriče osnivačkih prava nad glasilima nacionalnih manjina u korist njihovih zastupničkih tijela.
"To je očekivana odluka i mi je pozdravljamo", izjavio je ravnatelj i urednik Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" Zvomimir Perušić.
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk je izjavio da je Vijeće zadovoljno dosadašnjim radom "Hrvatske riječi" i da ne treba očekivati neke kadrovske i promjene u uređivačkoj koncepciji lista.
"Ustanovu "Hrvatska riječ" utemeljila je pokrajinska Skupština sredinom 2002. Iako je Skupština osnivačka prava nad ovim glasilom prenijela na HNV, ona je zadržala obvezu da je financira iz proračuna Pokrajine.
Tjednik "Hrvatska riječ" jedino je redovito informativno glasilo na hrvatskom jeziku u SiCG.
DOHA
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan započeo je u utorak kratak posjet Kataru na početku trotjedne turneje tijekom koje će posjetiti Afriku, Aziju i Europu.
Prije sastanka s katarskim emirom šeikom Hamadom Ben Khalifom Al-Thanijem, Annan je u izjavi za novinare Annan potvrdio spremnost UN-a da pomogne Iraku nakon što su pomogli u osnivanju prve iračke vlade nakon Sadam Huseina.
"Spremni smo učiniti sve kako bismo pomogli iračkom narodu", rekao je. Naglasio je nužnost uspostave sigurnosti u Iraku, osnovni faktor "ne samo za UN-ovo osoblje, nego i za sve Iračane i obnovu".
Annan je odbio otkriti identitet svog budućeg predstavnika u Iraku i samo je rekao da će on biti "uskoro imenovan".
U srijedu će glavni tajnik UN-a posjetiti Darfour u Sudanu, područje kojim bijesni građanski rat i kojem prijeti humanitarna katastrofa, rekao je njegov glasnogovornik u New Yorku.
BANJA LUKA
Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Dragan Mikerević u utorak je u Banjoj Luci novinarima izjavio da ne postoje nikakve mogućnosti da se na razini Bosne i Hercegovine uspostavi jedinstveno ministarstvo unutarnjih poslova.
"To se neće dogoditi bez obzira na to tko bio na čelu Vlade RS" izjavio je Mikerević u povodu pisanja nekih medija u Federaciji BiH kako Visoki predstavnik Paddy Ashdown najavljuje uspostavu jedinstvenog MUP-a BiH.
Mikerević je potvrdio da će se u Sarajevu 1. srpnja održati sastanak na kojem će se raspravljati o reformi policijskih snaga u BiH. Ako je riječ o ukidanju MUP-a RS, "onda mogu reći da to nitko iz RS neće poduprijeti", rekao je Mikerević.
Za NATO-ov završni dokument usvojen na summitu u Istanbulu Mikerević je rekao da ima "uravnotežen pristup prema BiH".
"NATO je zaključio i da su Daytonski i Pariški sporazum temelj mira i stabilnosti u BiH, što znači da su svi oni koji su za reviziju Daytonskog sporazuma, protiv NATO-a", kazao je premijer RS i dodao da je to dio odgovora na pitanje da li će BiH dobiti jedinstveni MUP.
ISLAMABAD
Pakistanska Nacionalna skupština u utorak je za novoga premijera izabrala Chaudhryja Shujaata Husseina umjesto Mira Zarulluha Jamalija koji je podnio ostavku u subotu, nakon gotovo 20 mjeseci obnašanja te dužnosti.
Hussein je dobio 190 glasova za razliku od 76 koliko je dobio protivnički kandidat Makhdoom Amin Fahim, trenutačni šef Saveza za obnovu demokracije koja okuplja Pakistansku narodnu stranku i Pakistansku muslimansku ligu bivših premijera Benazir Bhutto i Nawaza Sharifa.
"Moja će vlada raditi na jačanju islamskih vrijednosti i promicanju dobrog vladanja", kazao je Hussein nakon izbora.
"Također se moramo boriti protiv nepravde, bezakonja, siromaštva, zaostalosti i terorizma", kazao je, dodavši da su to neki od izazova s kojima se nacija mora odlučno suočiti.
LJUBLJANA
Predsjednik slovenskog parlamenta Borut Pahor podnijet će ostavku nakon što je nedavno na listi svoje stranke socijalnih demokrata izabran za jednog od 7 predstavnika Slovenije u novom sazivu Europskog parlamenta koji će se uskoro konstituirati.
Riječ je o nespojivim dužnostima jer članstvo u Europskom parlamentu isključuje članstvo u najvišem nacionalnom zakonodavnom tijelu. Kako je u utorak javio Slovenski radio, Pahor će ostavku vjerojatno službeno podnijeti u petak, a novi predsjednik birat će se na sjednici početkom idućeg tjedna, istoj na kojoj će se odlučivati o prijedlogu premijera Antona Ropa da na mjestu ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela zamijeni Ivo Vajgl.
Prema neslužbenim izvorima, vladajuća koalicija će za predsjednika parlamenta predložiti Ferija Horvata, zastupnika Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD). Borut Pahor predsjednik je te stranke koja sudjeluje u koalicijskoj vladi premijera Antona Ropa. Novi predsjednik parlamenta za izbor treba 46 glasova, apsolutnu većinu od 90 zastupnika. Tri koalicijske stranke imaju potrebnu većinu za izbor novog predsjednika parlamenta jer imaju 49 zastupnika.
NOVO-OGARJOVO
Šef agencije Ujedinjenih naroda za nuklearnu energiju (IAEA) rekao je u utorak da nije zabrinut zbog toga što Rusija u Iranu gradi nuklearni reaktor i tako umanjio težinu američkih optužbi da se taj objekt može iskoristiti za razvoj nuklearnog oružja.
Službeni je Washington oštro kritizirao Rusiju što nastavlja s gradnjom osamsto milijuna dolara vrijednoga reaktora kraj iranske luke Bushehra, uz tvrdnju da bi ga Iran mogao upotrijebiti za proizvodnju nuklearnog oružja.
"Bushehr nije u središtu međunarodne zabrinutosti jer je to projekt za proizvodnju nuklearne energije", rekao je Mohamed ElBaradei, šef IAEA nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Mi zbog toga uopće nismo zabrinuti", rekao je ElBaradei u Putinovoj dači kraj Moskve. Prema njegovim riječima, Bushehr nije spominjan u jednosatnome razgovoru s Putinom i vodećim ruskim dužnosnicima za sigurnost i atomsku energiju.
Washington tvrdi da je Iran dio tzv. "osovine zla", skupine država koje nastoje nabaviti oružje za masovno uništavanje, i zato od Moskve traži da se povuče iz toga projekta. Osim toga, Amerika strahuje da bi Iran mogao iskoristiti Bushehr za prikrivanje transfera druge osjetljive nuklearne tehnologije.