Ti će programi "pomoći premostiti značajne razlike unutar proširene Unije te pridonijeti integraciji i teritorijalnoj koheziji", navodi se u priopćenju europskog povjerenika za regionalnu politiku Jacquesa Barrota.
Kada se Europska unija 1. svibnja proširila na ukupno 25 zemalja članica, broj njezinog stanovništva porastao je za 20 posto dok joj je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo pet posto, ukazujući na razlike u razvoju između starih 15 i novih 10 zemalja članica.
Kako je rečeno iz Europske komisije, osobita će nastojanja biti usmjerena na to da zemlje korisnice pomoći imaju administrativne kapacitete potrebne za upravljanje tim sredstvima.
Od ukupnog će iznosa nekih 15 milijardi eura biti usmjereno na najsiromašnije regije, odnosno na one regije s BDP-om u visini 75 posto EU prosjeka.
Najveći će dio sredstava primiti Poljska, najveća nova članica Unije, odnosno ukupno 8,2 milijarde eura. Nakon nje slijedi Mađarska (1,9 milijardi), Češka (1,45 milijardi), Slovačka (1,041 milijardi), Litva (895 milijuna), Latvija (626 milijuna), Estonija (371 milijun), Slovenija (237 milijuna), Malta (63 milijuna) te Cipar (53 milijuna).