BRUXELLES
Europsko vijeće odlučilo je u petak u Bruxellesu promaknuti Hrvatsku u službenog kandidata za članstvo u EU te zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom sljedeće godine. Nekoliko minuta nakon što je Europsko vijeće na zatvorenoj sjednici donijelo tu odluku pred novinare su izašli predsjedatelj Vijeća i irski premijer Bertie Ahern, predsjednik Europske komisije Romano Prodi, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i hrvatski premijer Ivo Sanader. Prodi je objavio da je Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji izražavajući pri tom zadovoljstvo novom fazom odnosa u kojoj će Komisija raditi zajedno s Hrvatskom. "Ne želim davati nikakve birokratske izjave, želim samo izraziti svoju sreću. To je najbolje za budućnost, počinjemo novu fazu zajedno - Komisija će raditi s Hrvatskom rame uz rame", rekao je Prodi. Hrvatski premijer Ivo Sanader, izražavajući zahvalnost u ime hrvatske vlade i svih hrvatskih građana za "tu povijesnu odluku" Europskog vijeća o davanju statusa kandidata i otvaranju pregovora rano 2005. godine, zahvalio je Komisiji i predsjedniku Prodiju na "sjajnom poslu u procjenjivanju svega što je Hrvatska učinila posljednjih godina kako bi se došlo do današnje odluke". "Ovo je veliki dan za Hrvatsku i prilično sam optimističan da ćemo moći završiti pregovore za nekoliko godina i da ćemo tada moći ući u Uniju. Siguran sam, a uvjeravam i vas gospodine predsjedniče, dragi Romano, ova odluka nije važna samo za Hrvatsku, nego i za regiju jugoistočne Europe. To je jasan signal za sve njih da ako budu slijedili proeuropski, prodemokratski put imaju šansu pristupiti Europskoj uniji", rekao je Sanader. "Moram izraziti i svoje osobno zadovoljstvo zato što nismo ništa oprostili Hrvatskoj. Bili smo ozbiljni, procjenjivali smo korak po korak, što je i naša dužnost, i jednostavno smo zadovoljni i sretni", završio je Prodi.
BRUXELLES
Predsjednici država ili vlada 25 zemalja članica Europske unije odlučili su u petak odobriti Hrvatskoj status kandidata, a pregovori o punopravnom članstvu zakazani su za početak sljedeće godine. Objavljujemo tekst zaključaka Europskog vijeća o Hrvatskoj (neslužbeni prijevod s engleskog): "-Europsko vijeće pozdravlja Mišljenje Komisije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU i preporuku da pristupni pregovori trebaju biti otvoreni. Europsko vijeće razmatralo je aplikaciju na temelju Mišljenja i primilo k znanju da Hrvatska ispunjava političke kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 1993. i uvjete iz Procesa stabilizacije i pridruživanja uspostavljene na Vijeću 1997. Odlučuje da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo i da pristupni proces treba biti pokrenut. - Europsko vijeće je odlučilo sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. godine radi otpočinjanja pregovora. Prije pregovora, Vijeće će donijeti opći pregovarački okvir, uzimajući u obzir iskustvo iz petog procesa proširenja. Europsko vijeće traži od Komisije da prezentira procjenu u tom smislu prije kraja svojeg mandata. Potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim vlastitim zaslugama i da će brzina ovisiti samo o hrvatskom napretku u ispunjavanju zahtjeva za članstvo. - Europsko vijeće naglašava da Hrvatska treba održati punu suradnju s ICTY-em i poduzeti sve nužne mjere kako bi se osiguralo da se preostalog optuženika locira i izruči u Den Haag. Hrvatska također treba učiniti dodatne napore u manjinskim pravima, povratku izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije. - Kako bi se pripremili pregovori, posao bi trebao započeti pregledom acquisa, što bi se najbolje moglo provesti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i stabilnosti s Hrvatskom. - Europsko vijeće traži od Komisije da pripremi pretpristupnu strategiju za Hrvatsku, uključujući potrebne financijske instrumente. - Europsko vijeće prima k znanju hrvatsku odluku o neprimjenjivanju svih aspekata Zaštićene ekološko-ribolovne zone za zemlje članice EU-a. U tom kontekstu, pozdravlja dogovor koji su postigle Italija, Slovenija i Hrvatska na trilateralnom sastanku u Bruxellesu 4. lipnja 2004.
BRUXELLES
Stjecanjem kandidatskog statusa i otvaranjem pristupnih pregovora, Hrvatska će ući u posljednju, ali i najzahtjevniju fazu na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Europsko vijeće odobrilo je u petak Hrvatskoj status kandidata i odredilo da početkom sljedeće godine otpočnu pristupni pregovori. Prije početka konkretnih pregovora potrebno je obaviti opsežne pripreme kako bi se utvrdile pregovaračke pozicije. Europsko vijeće zadužilo je Europsku komisiju da do kraja svojeg mandata, koji istječe potkraj listopada, izradi prijedlog općeg pregovaračkog okvira, koji mora potvrditi Vijeće ministara. Isto tako, Komisija će pripremiti pretpristupnu strategiju za Hrvatsku zajedno s potrebnim financijskim instrumentima. Bilateralna međuvladina konferencija Hrvatska-EU, najavljena za početak sljedeće godine, označit će početak pregovora.
U sklopu priprema za pregovore obavlja se i detaljna analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, tzv. "screening". Nakon toga obje strane u pregovorima, Hrvatska, s jedne, i 25 zemalja članica EU-a, s druge strane, utvrđuju pregovaračke pozicije za svako od poglavlja acquis communautairea (zajednička pravna stečevina) o kojima se pregovara. Hrvatska će trebati imenovati glavnog pregovarača i pregovaračku ekipu sastavljenu od stručnjaka za svako područje. Pregovarački sastanci održavaju se na razini ministara ili stalnih predstavnika zemalja članica s europske strane, i veleposlanika ili glavnih pregovarača zemlje kandidatkinje. Sastancima predsjeda predstavnik zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom. Uloga Europske komisije tijekom pregovora jest da priprema prijedloge pregovaračkih pozicija te da bude u tijesnom kontaktu sa zemljom kandidatkinjom kako bi olakšala traženje rješenja za probleme koje nastaju tijekom pregovora.
ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader boravit će s izaslanstvom 21. i 22. lipnja u službenom posjetu Portugalu, gdje će se susresti s portugalskim premijerom Joseom Manuelom Duraom Barrosom i predsjednikom parlamenta Joaom Boscom Motom Amaralom, priopćeno je u petak iz Vlade. Prema priopćenju, Sanader će se s portugalskim premijerom Duraom Barrosom sastati u ponedjeljak, a s predsjednikom parlamenta Motom Amaralom u utorak.
ZAGREB
Hrvatski izvoz u Albaniju "sramotno" je nizak, a albanski u Hrvatsku zapravo je "ništavan", rekao je u petak u Zagrebu albanski predsjednik Alfred Moisiu. "Sramotno je što hrvatski izvoz u Albaniju iznosi samo 30 milijuna dolara, a još sramotnije što je albanski izvoz u Hrvatsku ništavan", rekao je Moisiu koji je u petak, drugoga dana posjeta Hrvatskoj, nakon govora u Hrvatskom saboru posjetio Hrvatsku gospodarsku komoru i razgovarao s njezinim predsjednikom Nadanom Vidoševićem. Iako su politički odnosi dviju zemalja izvrsni, albanski je trgovinski deficit u odnosu na Hrvatsku jako visok, rekao je Moisiu i preporučio "maksimalan trud oko liberalizacije i slobode trgovine", istaknuvši da treba rješavati pitanja viznoga režima, pomorskih veza i kopnene prometne infrastrukture, a "zajednička je zadaća dviju vlada osigurati fondove za izgradnju te infrastrukture, osobito u vezi s Jadransko-jonskom autocestom. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević najavio je organiziranje gospodarskoga foruma u Tirani potkraj ove godine i uzvratnoga u Zagrebu početkom 2005.
BEČ
Od Jadrana do Crnog mora" naziv je Gospodarskog foruma održanog u petak u austrijskoj Gospodarskoj komori u Beču koji je, kako je rečeno, novi poticaj suradnji deset država - Hrvatske, Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Slovenije, Turske i Makedonije. Potpredsjednik austrijske Gospodarske komore Richard Schenz pozdravljajući nazočne naglasio je da je to regija od 140 milijuna ljudi te da su te države vrlo zanimljive stranim ulagačima s obzirom na vrlo visoke stope gospodarskog razvitka. Skrenuo je pozornost i na različitost statusa država u regiji- Grčka i Slovenija su članice Europske unije, četiri su članice NATO saveza. Pozdravio je i odluku Europskog vijeća o statusu kandidature za Hrvatsku. U izlaganjima je istaknuto da je Austrija u nekim od tih zemalja najveći inozemni investitor na primjer u Hrvatskoj je na prvom mjestu u izravnim ulaganjima. Također je naglašeno da je suradnja tih zemalja pretpostavka bržeg integriranja u EU te da je taj međunarodni skup na kojem su sudjelovali predstavnici deset zemalja, stručnjaci iz agencija za poticanje ulaganja, industrijalci i gospodarstvenici - biti neposredni poticaj ne samo austrijskim ulagačima nego i unapređenju međusobnih gospodarskih odnosa, daljnjem razvitku, prosperitetu i stabilnosti. Predstavnici državnih agencija za poticanje stranih ulaganja izvijestili su o gospodarskom stanju i mogućnostima za strana ulaganja u tim državama i sektorima za koje postoje projekti koji zahtijevaju angažman inozemnih ulagača. Među inim govorio je i direktor hrvatske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja Igor Maričić koji je naglasio potrebu ulaganja u izvozno orijentiranu proizvodnju u Hrvatskoj i označio Forum kao poziv ne samo budućim nego i dosadašnjim investitorima da prošire investicije u Hrvatskoj.
BEČ
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) usvojila je u petak konsenzusom rezoluciju kojom kritizira propuste Irana u izjavama o njegovom nuklearnom programu, dok ju je iranski ministar vanjskih poslova Kamal Harazi ocijenio "političkom" odlukom, istaknuvši da njegova država neće više prihvaćati nikakve nove prisile, javlja agencija France Presse pozivajući se na izvore u Beču i Teheranu. Rezolucija koju su sastavile Francuska, Njemačka i Velika Britanija u suradnji sa Sjedinjenim Državama traži od Teherana veću suradnju s IAEA-om kako bi joj se omogućilo okončanje 15-mjesečne istrage o iranskim nuklearnim aktivnostima. "IAEA nije obavila isključivo tehnički posao, djelovala je pod pritiskom određenih političkih krugova, posebice američkih", rekao je Harazi. On je međutim najavio nastavak suradnje Irana s IAEA-om, koja ima sjedište u Beču. "Radit ćemo u okviru međunarodnih obveza", kazao je Harazi, istaknuvši ipak da Iran više neće prihvaćati nove obveze. Iranski predstavnik pri IAEA-i ocijenio je međutim za državnu televiziju da je rezolucija usvojena u petak "pozitivnija" od prijašnjih jer ne "sadrži nikakvu prijetnju ni osudu".
ASTANA
Rusija je u nekoliko navrata upozorila Sjedinjene Države da je bivši irački predsjednik Sadam Husein planirao terorističke napade na američkom tlu, rekao je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin. "Nakon događaja 11. rujna 2001. i prije početka vojne operacije u Iraku, ruske obavještajne službe nekoliko su puta primile takve informacije i proslijedile ih američkim kolegama", rekao je Putin novinarima u Kazahstanu. Ruske obavještajne službe, kako je rekao, mnogo puta su bile upozorene da Sadamove specijalne snage pripremaju terorističke napade u Sjedinjenim Državama i izvan američkih granica, na američke vojne i civilne ciljeve. Naglasio je, međutim, da Rusija ne posjeduje nikakve dokaze da su Sadamovi agenti doista sudjelovali u nekom određenom napadu.
RIM
Papa Ivan Pavao II. osudio je u petak plan nove španjolske socijalističke vlade o ublažavanju zakona o pobačaju te o legalizaciji homoseksualnih brakova tri dana prije posjeta Vatikanu španjolskog premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera. "Politički dužnosnici koji bi trebali jamčiti ostvarenje ljudskih prava u cijelome svijetu, obvezni su braniti život, posebno onih najslabijih i onih bez zaštite", rekao je Papa novome španjolskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Jorgeu Dezcallaru de Mazarredu koji mu je uručio vjerodajnice. Papa je od Španjolaca zatražio da "ne padnu pod utjecaj onih koji, čini se, miješaju brak s drugim, potpuno različitim oblicima ljudskih zajednica koje, među ostalim, smatraju djecu običnim objektima koji postoje zbog njihova vlastitog zadovoljstva".
DEN HAAG/ZAGREB
Zapovjednik u vojsci bosanskih Srba Dragan Obrenović, osuđen na 17 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokolju u Srebrenici, prebačen je na izdržavanje kazne u Norvešku, objavio je u petak Haški sud (ICTY). Obrenović je u svibnju prošle godine priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti zbog sudjelovanja u pokolju u Srebrenici. Krajem godine osuđen je na 17 godina zatvora. Srpske snage ubile su u Srebrenici 11. srpnja 1995. više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka. Riječ je o o najgorem pokolju na europskom tlu od završetka Drugog svjetskog rata. Norveška je jedna od devet zemalja koje su pristale primiti osuđenike Haškog suda. Osuđenici Haškog suda zatvorsku kaznu mogu izdržavati i u Danskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Švedskoj, Austriji, Finskoj i Italiji.