BRUXELLES
Hrvatska bi krajem ovoga tjedna u Bruxellesu trebala biti promaknuta iz statusa potencijalnog u službenog kandidata, a pregovore o punopravnom članstvu trebala bi započeti početkom sljedeće godine. Čelnici 25 zemalja članica EU-a okupit će se u četvrtak i petak na summitu, na kojem će glavna tema biti prvi ustav Europske unije. Odluka o Hrvatskoj očekuje se u petak, drugog dana summita. Predviđeno je da u petak najviši dužnosnici Europske unije, predsjedatelj Europskog vijeća irski premijer Bertie Ahern, predsjednik Europske komisije Romano Prodi, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana, te hrvatski premijer Ivo Sanader, zajedno iziđu pred novinare nakon što odluka bude usvojena. Hrvatski premijer Sanader u Bruxelles će doputovati već u srijedu popodne gdje će, kao predsjednik HDZ-a, sudjelovati na dvodnevnom summitu Europske pučke stranke (EPP), na kojem će sudjelovati još 11 premijera iz EU-a.
DEN HAAG
Suci Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbili su u srijedu zahtjev da se u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića odbaci optužnica za genocid. "Sudbeno je vijeće zaključilo da postoji dovoljno dokaza da je genocid počinjen na sedam mjesta, uključujući Srebrenicu. Postoji također dovoljno dokaza da je optuženi bio sudionik kriminalne organizacije, uključujući i čelništvo bosanskih Srba, koje je imalo namjeru uništiti bosanske muslimane kao skupinu", stoji u izvješću agencije Reuters koja je pribavila sudsku odluku da optužnica za genocid ostane na snazi, premda još nije službeno objavljena. Zahtjev da se protiv Miloševića odbaci optužnica za genocid podnijeli su u ožujku "amicus curiae" koji na suđenje brane njegove interese.
ZAGREB
U području zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj postoje dvije skupine problema, jedni koji su specifični i uključuju povijesno naslijeđe, a drugi koji su zajednički svim europskim zemljama, izjavio je u srijedu u Zagrebu povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Alvaro Gil Robles. Gil Robles je to rekao u izjavi za novinare nakon razgovora s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova RH Gordanom Bakotom. Time je europski povjerenik završio višednevni posjet Hrvatskoj na temelju kojeg će do kraja srpnja sastaviti izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, i potom ga u rujnu predati Ministarskom odboru i Parlamentarnoj skupštini VE. Tijekom posjeta sastao se s najvišim državnim dužnosnicima, predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda, pučkim pravobraniteljem, predstavnicima nevladinih organizacija, a posjetio je i kaznionicu u Lepoglavi i neka romska naselja.
ZAGREB
Hrvatska i Kina imaju izvrsne međusobne odnose s visokim stupnjem razumijevanja i bez otvorenih pitanja, izjavila je u srijedu potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor nakon sastanka s kineskim vicepremijerom Zeng Peiyanom u Zagrebu. "Međusobni odnosi su jako dobri na političkom području, ali i u gospodarstvu, znanosti i kulturi. Peking je vrlo zadovoljan što Hrvatska provodi politiku jedne Kine", naglasio je Zeng¸Peiyan. Na sastanku je također razgovaralo i obostranom podupiranju dviju zemalja u kandidaturama u međunarodnim tijelima. "Kina se nada da će Hrvatska uskoro ostvariti svoju želju za ulaskom u europske integracije i podupire to nastojanje", dodao je potpredsjednik kineske vlade. Ipak, sastankom su prevladavale gospodarske teme. Kineska je strana istaknula svoju spremnost pojačati suradnju na području gospodarstva i trgovine.
ZAGREB
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu predsjednika Narodnog vijeća Slovačke Pavola Hrušovskog s kojim je razgovarao o bilateralnoj suradnji dviju zemalja, priopćio je Ured Predsjednika. Kako je priopćeno, predsjednik Mesić čestitao je Hrušovskom na ulasku Slovačke u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez, te ponovio poziv novom slovačkom predsjedniku Ivanu Gašparoviću da posjeti Hrvatsku. Predsjednik slovačkog parlamenta izvijestio je predsjednika Mesića o sudjelovanju Slovačke u antiterorističkoj koaliciji u Iraku te o žrtvama koje su nedavno tamo imali. Hrušovski je u službeni posjet Hrvatskoj stigao na poziv predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa. To je njegov drugi posjet Hrvatskoj.
BEOGRAD
Haaški optuženik, umirovljeni policijski general Vlastimir Đorđević, optužen za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, koji je u bijegu od smjene režima Slobodana Miloševića, spreman je vratiti se u zemlju i odgovarati pred bilo kojim domaćim sudom, stoji u njegovom pismu iz Rusije koje objavljuje najnoviji broj beogradskog "Nedeljnog telegrafa" od srijede. Optuženi Đorđević, koji je od siječnja 1997. do kraja 2000. godine bio načelnik Javne sigurnosti MUP-a Srbije, u svom pismu navodi da je iz zemlje pobjegao nakon 5. listopada 2000. godine, jer ga je "tadašnja vlast željela uhititi i ucjenama iznuditi njegovo svjedočenje protiv bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića u Den Haagu".
BEČ
Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel i ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Wlander održali su u srijedu u Beču zajedničku konferenciju za novinstvo uoči predstojećeg sastanka Europskog vijeća 17. i 18. lipnja u Bruxellesu, na kojoj je izraženo uvjerenje da će Hrvatska na tom sastanku dobiti status kandidata i mogućnost početka pregovora s EU početkom sljedeće godine. "Sigurno je najvažnije da Hrvatska dobije status kandidata i datum početka pregovora kako 1. siječnja 2005. mogla započeti pregovore s EU", rekla je austrijska ministrica Benita Ferrero-Waldner naglasivši da je to za Austriju od posebne važnosti. "Uvijek smo se snažno i dosljedno zauzimali za pristup Hrvatske u europsku obitelj država i u osobnim kontaktima s hrvatskim kolegom Žužulom pratili provedbu reformi i podupirali mogućnost razvitka u Hrvatskoj", rekla je šefica austrijske diplomacije Ferrero-Waldner pred austrijskim i stranim novinarima u Beču.
FALLUJAH
Pet Iračana i četiri stranca ubijena su, a deset Iračana ranjeno je u eksploziji u srijedu u mjestu Ramadiju zapadno od Bagdada, izjavio je za AFP liječnik u tamošnjoj bolnici Mohammed Jalal. "U bolnicu je dovezeno pet mrtvih Iračana i četiri stranca, te deset ranjenika, koji su Iračani", izjavio je Jalal u telefonskom razgovoru. Liječnik nije mogao utvrditi nacionalnost poginulih stranaca, ali je, pozivajući se na sigurnosne izvore, rekao kako su se oni vozili u američkom terencu, koji obično koristi osoblje koalicije pod američkim vodstvom ili strani civili pod ugovorom u Iraku. Američka vojska priopćila je kako još nema nikakvih vijesti o toj eksploziji.
BEČ
Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković izjavio je, nakon razgovora s austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero-Waldner u srijedu u Beču, kako regiju zapadnog Balkana treba europeizirati, no da se granice ne smiju mijenjati odbacivši mogućnost osamostaljenja Kosova. Regiju od Slovenije do Soluna neki nazivaju Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa no, bez obzira na ime, ona mora biti u EU, kazao je Vuk Drašković dodavši "bolje da Zapadni Balkan europeiziramo, nego da Europu balkaniziramo".
BANJA LUKA
Direktor policije Republike Srpske Radomir Njeguš potvrdio je u srijedu da su pripadnici MUP RS dan ranije, na temelju tjeralice Interpola, u Banjoj Luci lišili slobode jednog muškarca čiji identitet nije otkriven. Njeguš je precizirao da je riječ o osobi srpske nacionalnosti protiv koje je u Hrvatskoj podignuta optužnica zbog sudjelovanja u ratnim zločinima. Uhićenik je danas prepraćen u Sud Bosne i Hercegovine koji će odlučivati o daljnjem postupku, odnosno izručenju. Direktor policije RS također je izjavio da su vlasti Republike Hrvatske aktivirale oko 400 tjeralica za osobama srpske nacionalnosti zbog sumnje da su tijekom rata počinile ratni zločin.
BRUXELLES
Gruzijski premijer Zurab Zhvania rekao je u srijedu u Bruxellesu kako očekuje da međunarodni donatori osiguraju 500 milijuna američkih dolara pomoći za provedbu reformi u zemlji. Zhvania je na donatorskoj konferenciji u organizaciji Europske komisije i Svjetske banke rekao da se gruzijska vlada namjerava upustiti u borbu sa siromaštvom, reformu pravosuđa, poticanje regionalnog razvoja i privlačenje stranih ulaganja. "Postoji nekoliko iznosa koji su više ili manje obećani, a kreću se oko pola milijarde američkih dolara", rekao je Zhvania, govoreći o sredstvima obećanima na konferenciji.
DEN HAAG
Lihtenštajn je u srijedu od Međunarodnog kaznenog suda (ICC) zatražio da proglasi prihvatljivom žalbu koju je ta zemlja uložila protiv Njemačke zbog "povrede suvereniteta" kada je riječ o zahtjevima za odštetu imovine konfiscirane za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kneževina Lihtenštajn od ICC-a je zatražila prihvaćanje žalbe uložene još 2001. Ta zemlja od Njemačke traži odštetu zbog konfisciranja imovine te zemlje u Republici Češkoj i u Slovačkoj, što ih je Berlin, prema mišljenju dužnosnika Lihtenštajn, iza 1945. ustupio bivšoj Čehoslovačkoj, kao naknadu štete nanesene toj zemlji nakon Drugog svjetskog rata. Berlin je u ponedjeljak od Suda zatražio da se žalba Lihtenštajna proglasi neprihvatljivom, uz objašnjenje da je imovinu o kojoj je riječ, a koju uglavnom traže članovi obitelji princa Hansa Adama II., konfiscirala Čehoslovačka nakon 1945., za što se Nijemci ne smatraju odgovornima.
RIM
Talijanski ministar obrane Antonio Martino izjavio je kako nije nemoguće da se teroristi domognu nuklearnog naoružanja, piše u srijedu list "Corriere della Sera". "Postoji opasnost da se teroristi domognu nuklearnog oružja i to nas jako zabrinjava. Njihova okrutnost nema granica", rekao je Martino prema pisanju lista. Martino je prilikom posjeta Centru visoke škole ministarstva obrane govorio i o projektu koji imaju teroristi ustvrdivši da se žele domoći nuklearne bombe. "Teroristi imaju zabrinjavajući projekt. Žele 'postati državom' kako bi mogli na vagu međunarodnih odnosa staviti težinu svoje snage i tu nije isključena nuklearna bomba", rekao je Martino.
SARAJEVO
Zrakoplovna tvrtka "Air Bosna" trebala bi obnoviti redovite letove početkom kolovoza, najavio je vršitelj dužnosti direktora ovog zračnog prijevoznika Mustafa Eminefendić. U izjavi koju je u srijedu prenijelo sarajevsko "Oslobođenje" Eminefendić je pojasnio kako su već zakupljene dvije letjelice koje bi u Sarajevo trebale stići krajem srpnja, što bi onda omogućilo da se s redovitime letovima započne tijekom kolovoza. Tvrtku "Air Bosna" 1996. godine zajednički su osnovali Vlada Federacije BiH i sarajevski "Energoinvest", a ona je sve do 2003. godine povezivala Sarajevo s važnijim europskim gradovima.