PRAG
U novim zemljama Europske unije koje ovog vikenda trebaju izabrati svoje prve zastupnike u Europski parlament odaziv će, kako se čini, biti iznimno slab, osim na Cipru i Malti.
Prvi dobiveni podaci govore da bi odaziv u osam novih članica bivšeg komunističkog bloka mogao biti slabiji od ionako slabih predviđanja lokalnih agencija za istraživanje i puno slabiji od odaziva u bivšoj Europi petnaestorice.
U Republici Češkoj, zemlji nove Europe koja je prva glasovala u petak i u subotu, odaziv je bio tek 29 posto, prema procjeni javne televizije CT. Tamošnji su analitičari predviđali odaziv od 40 posto.
U Latviji koja je glasovala u subotu, na izborima je sudjelovalo 40,71 posto birača, kažu službeni podaci. Poljskoj je u nedjelju bila suočena s još lošijim stanjem budući da je do 12 sati na birališta izašlo tek 5,83 posto birača. U Estoniji je do 16 sati odaziv bio 21,2 posto, ali je 7,8 posto Estonaca glasovalo ranije, a u Mađarskoj do 15 sati odaziv je bio 25,5 posto. U Sloveniji do 11 sati na birališta je izašlo samo 8,3 posto birača, a predviđa se da konačni postotak neće biti veći od 30 posto. Za Slovačku dosad nisu objavljene nikakve brojke, ali je istraživanje objavljeno u petak predviđalo da se 74 posto birača neće odazvati na europske izbore.
U Litvi bi europske izbore moglo spasiti istodobno održavanje predsjedničkih izbora na kojima bi se trebao izabrati nasljednik smijenjenog predsjednika Rolandasa Paksasa. "Očekujem odaziv iznad 50 posto", izjavio je predsjednik izbornog povjerenstva Zenonas Vaigauskas nakon prvih podataka s birališta oko podneva.
Među novim članicama EU-a dobrim se ponašanjem ističu samo Malta i Cipar. Malta koja je glasovala u subotu, mogla bi čak ponijeti naslov najbolje u EU-u dvadesetpetorice, s odazivom od 82 posto. Na Cipru, gdje vlada velika vrućina i gdje je glasovanje prema zakonu obvezatno, prije podneva je glasovalo 34,5 posto birača.
BEOGRAD
Biračka mjesta u Srbiji, na izborima za predsjednika Srbije na kojima su se birači opredjeljivali za jednog od 15 kandidata, zatvorena su u nedjelju u 20 sati, a prvi neslužbeni i privremeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora bit će poznati u nedjelju oko ponoći.
Prema podacima Republičke izborne komisije, do 18 sati glasovalo je 37,64 posto, od ukupno oko 6,5 milijuna birača u Srbiji, a prema podacima Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID) do 19 sati glasovalo je 42,3 posto birača, što je manji postotak nego što su sve agencije za istraživanje javnog mišljenja predvidjele na temelju svojih predizbornih istraživanja.
Prema dosadašnim podacima, odziv birača na današnjim izborima manji je nego prošle godine u prosincu, kad su predsjednički izbori propali zbog - tad još postojećeg - uvjeta da na birališta mora izaći više od polovine od ukupnog broja upisanih birača. Skupština Srbije potom je ukinula taj uvjet, te broj birača koji izađe na izbore više nije presudan za njihov rezultat.
BEOGRAD
Župa Svetog Antuna u Beogradu bila je u nedjelju, na istoimeni blagdan, premala da primi sve one koji su se željeli pridružiti svečanom euharistijskom slavlju na kojem su sudjelovali generalni tajnici Biskupskih konferencija Europe, nadbiskup beogradski msgr. Stanislav Hočevar te zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Današnji je dan bio i završnica susreta generalnih tajnika Biskupskih konferencija Europe kojim je predsjedavao kardinal Bozanić. To je iznimno važan događaj, kako je istaknuo kardinal Bozanić koji je i jedan od dopredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija, jer se govorilo o značenju kršćanstva u Europi danas i sutra, njezinom ujedinjenju, ali i o iskustvima katoličke i pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori kao poticaj za rasprave o ekumenizmu, te o doprinosu kršćanstva i ostalih religija i laika miru u cijelom svijetu.
BERLIN
Demokršćanska Unija CDU/CSU je pobjednik njemačkih izbora za Europski parlament dok je vladajuća Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjela drastične gubitke. Prema prvim neslužbenim prognozama državnih TV postaja ARD i ZDF Unija CDU/CSU je, usprkos nešto slabijem rezultatu nego na izborima prije pet godina, sa 46,5 posto glasova uvjerljivi pobjednik izbora za Europski parlament.
SPD je sa 22 posto glasova, što je gotovo 8 posto manje nego na posljednjim europskim izborima 1999., ostvarila svoj dosad najslabiji rezultat. Najveći priliv glasova zabilježila je stranka Zelenih koja je sa 11 posto osvojila gotovo 5 posto glasova više nego prije pet godina. Ponovni ulazak u Europski parlament su ostvarili i Liberali (FDP) sa 6,2 posto kao i Stranka demokratskog socijalizma (PDS) sa 6,3 posto. Tako će od 99 njemačkih mjesta u Europskom parlamentu Unija CDU/CSU osvojiti 49, SPD 24, Zeleni 12, te PDS i FDP po 7 mjesta. Odaziv birača od oko 45 posto je nešto slabiji nego prije pet godina.
Vrhovništvo SPD je priznalo izborni debakl. Glavni tajnik SPD-a Klaus Uwe Benneter smatra da je SPD kažnjen zbog svoje reformske politike.
BEČ
Na izborima za Europski parlament održanim u nedjelju u Austriji, prema prvim nepotpunim i privremenim rezultatima objavljenima po zatvaranju birališta, najviše glasova dobila je oporbena Socijal-demokratska stranka (SPOe).
SPOe je dobila je 33,4 posto glasova, nakon nje vladajuća Narodna stranka (OeVP) 32,9 posto, lista "Dr. Hans-Peter Martin - za pravu kontrolu u Bruxellesu" osvojila je 13,9 posto, stranka Zelenih (G) 12,6 posto a Slobodarska stranka (FPOe) 6,4 posto glasova, čime je izgubila 17 posto, objavila je Austrijska radio-televizija.
Postotak izlaska na europske izbore u Austriji iznosi 41,5 posto.
LJUBLJANA
Na izborima za 7 članova Europskog parlamenta iz Slovenije više uspjeha od najava imale su oporbene stranke desnog centra koje su osvojile 4 mandata, pokazuju rezultati ispitivanja na biralištima koje je odmah nakon njihova zatvaranja objavila komercijalna televizija POP-TV.
Dva mjesta u Europskom parlamentu dobili su vladajući liberalni demokrati (LDS), a jedno mjesto njihovi koalicijski partneri u sadašnjoj vladi - Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD). Dvije oporbene stranke - Demokratska stranka (SDS) i Nova Slovenija (N.Si) osvojile su po dva mandata.
DUBLIN
Irski birači su na referendumu masovno prihvatili prijedlog vlade kojim se ograničava pravo na dobivanje irskog državljanstva, što jedni drže odricanjem od prošlosti Irske kao nacije emigranata, a drugi normalizacijom stanja u zemlji koja privlači sve više useljenika.
Prema rezultatima objavljenim u nedjelju, irski birački su u petak rekli "da" tom prijedlogu reforme koji će okončati jedno od najotvorenijih sustava Europe, u potpunosti utemeljenom na pravu dobivanja državljanstva.
Trenutačno svaka osoba rođena na otoku, uključujući i Sjevernu Irsku pod britanskom vlasti, dobiva automatski irsko državljanstvo, što prema vladi u Dublinu pridonosi "turizmu dobivanja državljanstva".
Referendum, obvezan za promjenu Ustava, predlaže da to pravo više ne bude automatsko, što su birači u petak prihvatili.
VILNIUS
Litavci su u nedjelju izašli na birališta izabrati novog predsjednika između pet kandidata, među kojima je favorit Valdas Adamkus (77), kojeg je na prethodnim izborima pobijedio u međuvremenu opozvani predsjednik Rolandas Paksas.
Adamkus, bivši emigrant u Sjedinjene Države koji je vodio zemlju od 1998. do 2002. a kojega podržavaju uglavnom birači desnice, uvjeren je u svoju pobjedu. Paskas je smijenjen 6. travnja zbog trostruke povrede ustava u korupcijskog aferi koja je petnaest mjeseci potresala Litvu. Sedam sati nakon otvaranja biračkih ureda u nedjelju sudjelovanje na predsjedničkim izborima koji se odvijaju istovremeno kada i izbori za Europski parlament, iznosilo je 23,95 posto, objavilo je državno izborno povjerenstvo.
Litavski predsjednik se bira na pet godina i njegov mandat uključuje vođenje vanjskih poslova i imenovanje premijera. On može uložiti veto na zakon kojeg izglasa parlament.
WASHINGTON
Sjedinjene Države drže u zatvoru u bazi Guantanamo na Kubi tjelesnog čuvara Osame bin Ladena, šefa terorističke mreže al-Qaida, piše u nedjelju Washington Post, pozivajući se na dokumente ministarstva obrane.
Tjelesni čuvar je Marokanac Abdallah Tabarak koji je omogućio Bin Ladenu bijeg dok je trajala borba u Tora Bori u Afganistanu krajem 2001., upućujući pozive satelitskim telefonom, precizira Post.
List navodi da su se predstavnici Međunarodnog odbora Crvenog križa mogli sastali s Tabarakom tek u veljači ove godine. Oni su izrazili zabrinutost zbog samica u koje su smješteni zatvorenici dulje od mjesec dana ako odbiju pružati informacije.
ISLAMABAD
Pakistanske snage sigurnosti ubile su najmanje osam militanata koji su pokušali ući u zemlju iz susjednog Afganistana, rekao je u nedjelju visoki vojni dužnosnik u Islamabadu. Te su osobe dio skupine fundamentalista koja je u tri vozila pokušala ući u regiju Angoradda koja se nalazi u južnom Waziristanu, rekao je isti izvor.
"Kada su se našli u opasnosti, otvorili su vatru. Naši vojnici odgovorili su uništavajući njihova dva vozila i ubivši najmanje osmoricu", rekao je vojni dužnosnik. Pakistanske snage sigurnosti posljednjih pet dana vode veliku operaciju protiv pripadnika al-Qaide u regiji južnog Waziristana.