"Osjećamo obvezu upoznati Vas i hrvatsku javnost sa stanjem u obrani od tuče jer je iz Vaših nedavnih izjava vidljivo da informacije kojima raspolažete potječu uglavnom od ravnatelja Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)", ističe SSSH-DHMZ u otvorenom pismu ministru Čobankoviću.
Također se ističe da je pozitivno mišljenje izravnih korisnika o obrani od tuče potvrđeno nedavnim rezultatima istraživanja stručnjaka DHMZ-a.
Riječ je o znatno manjem broju dana s tučom otkako se provodi obrana, te o manjim štetama s tim u skladu. U Europi i svijetu obrana od tuče provodi se različitim sredstvima, a iz djelomičnog popisa (Njemačka, Francuska, Austrija, Španjolska, Slovenija, Mađarska, SAD, Kanada i dr.) vidljivo je da se obrana provodi u zemljama kojima je stalo do vlastite poljoprivredne proizvodnje, stoji u priopćenju sindikalne podružnice SSSH-DHMZ-a.
Sindikat navodi i da je iz popisa razvidno da nema nikakve pravne ni ekološke zapreke za provođenje obrane od tuče niti da će nam to i najmanje smetati za ulazak u Europsku uniju.
Ističe primjere susjednih država - Slovenije i Mađarske. Jedna od prvih odluka Slovenije, nakon ulaska u Uniju, bila je ona o financiranju obrane od tuče s 54 posto potrebnog novca, a mađarsko Ministarstvo poljoprivrede već nekoliko godina sa 60 posto financira obranu od tuče. U Sloveniji je, za razliku od Mađarske, obrana od tuče bila ukinuta nekoliko godina, a nakon velikih šteta odlučeno je da se ona nastavi.
Ministra Čobankovića SSSH-DHMZ pita zar Hrvatska zaista mora proći jednakim putem i najprije ukinuti, a zatim ponovno uvesti obranu od tuče.
Posljednjih godina iz državnog je proračuna na godinu prosječno izdvajano pet kuna po hektaru branjene površine. Svjesni gospodarskog stanja u zemlji, ali i stručno utemeljenog podatka da jedna kuna uložena u obranu od tuče smanjuje štetu za 20 kuna, "uvjereni smo da obrana opravdano spada u grupu preventivnih djelatnosti od interesa za Hrvatsku", ističe SSSH-DHMZ.