Znanstvenici su dio pokusa izveli na genetski modificiranim štakorima koji su na taj način imali predispoziciju za razvoj srčanih bolesti. Neke skupine štakora bile su izložene zagađenom zraku sličnom onome što ga svakodnevno udišu stanovnici New Yorka, a ostale su udisale filtrirani, čisti zrak.
Prethodno su štakore hranili namirnicama bogatim masnoćama kako bi se kod njih razvili plakovi nastali od hrane bogate kolesterolom, a zatim su ih izložili udisanju zagađenog, odnosno čistog zraka. Dakle, štakori iz obiju skupina - oni koji su udisali zagađeni i oni koji su udisali čisti zrak, u krvnim su žilama otprije imali plakove nastale od kolesterolom bogate hrane.
Kod štakora podvrgnutih masnoj hrani i izloženih zagađenom zraku, nakon šest mjeseci ustanovljena je neprohodnost aorte od 41,5 posto, a kod skupine koja je nastavila primati masnu hranu, ali je bila izložena filtriranom zraku neprohodnost je iznosila 26,2 posto.
Drugo, paralelno istraživanje pokazalo je da je u podgrupi štakora podvrgnutih uobičajenoj prehrani, ali s već postojećim plakovima, koja je udisala zagađeni zrak, začepljenost aorte nakon šest mjeseci iznosila 19,2 posto, a kod podgrupe s plakovima, koja je primala zdravu hranu i udisala čisti zrak, njezina neprohodnost bila je 13,2 posto.
"Dakle imamo nepobitne dokaze o izravnoj vezi zagađenosti zraka i razvoja ateroskleroze", zaključio je dr. Lung chi Chena, profesor koji na Medicinskom Sveučilištu u New Yorku drži kolegij iz povezanosti zagađenja okoliša i ljudskog zdravlja, u članku objavljenom u JAMA-i.