Nerkez Smailagić najznačajniji je Bošnjak u Hrvatskoj na polju znanosti i publicistike, rekao je predsjednik "Preporoda" Senad Nanić otvarajući skup. Smailagića se smatra ocem znanstvene islamistike, rekao je dodajući da se bavio pitanjem islama i Muslimana u Hrvatskoj na znanstvenoj razini.
Po riječima Tarika Kulenovića, predsjednika Vijeća bošnjačke manjine, Smailagić je bio jedan od suosnivača zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti i jedan od profesora na tom fakultetu čija su djela bila nezaobilazni udžbenici. Iako napisana prije 30-tak godina djela su mu i danas aktualna. Smailagić je zadužio hrvatsku znanost i kulturu, rekao je Kulenović, napomenuvši kako njegova znanstvena ostavština zapanjuje kvalitetom i opsegom.
Jozo Ivičević Bakulić govorio je o Nerkezu Smailagiću u kontekstu Hrvatskoga proljeća, koji je zbog svojih tekstova "nestao iz javnosti i s katedre Fakulteta političkih znanosti". Tada je Smailagić bio osuđen na "građansku smrt", ustvrdio je Ivičević.
Publicist Zvonimir Berković drži da od onih koji su stradali 70-tih godina Smailagić nije bio najteži, nego najtjeskobniji slučaj. Stradao je za našu stvar, a njegova prerana smrt svako ime veze i s tim događanjima, napomenuo je Berković.
U nastavku skupa o znanstvenom djelu i ostavštini Nerkeza Smailagića govorit će znanstvenici s područja društvenih znanosti u Hrvatskoj i inozemstva.
Nerkez Smailagić (1927.-1985.) bio je predavač povijesti političkih doktrina na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je radi kao sveučilišni nastavnik, prevoditelj i publicist do smrti.
Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih članaka, knjiga, a prevodio je s francuskog, njemačkog, engleskog i talijanskog. U zadnjoj fazi života posvetio se predstavljanju povijesnog, civilizacijskog, kulturološkog i filozofskog fenomena islama.