Odlikovan je za zasluge u širenju francuskoga jezika i književnosti, a s francuskoga na hrvatski jezik preveo je Rabelaisova "Gargantuu i Pantagruela", Proustov roman "Put k Swannu", a sa starofrancuskoga jezika "Pjesni" Marie de France. S provansalskog jezika prevodio je trubadursku liriku.
Govoreći o prevođenju kao političkom činu, Anthonioz je ocijenio kako se "u zadnjih pedesetak godina u prevođenju nije reagiralo onako kako je trebalo".
"Mi Francuzi smo malo znali o književnostima ovog područja", rekao je dodavši kako su poznavali nešto srpske, malo makedonske, a ništa iz hrvatske književnosti.
O Marasovoj knjizi govorio je akademik Tonko Maroević i urednik knjige Bojan Marotti.
"Marasu dugujemo nadahnute verzije mnogih remek-djela, napomenuo je Maroević dodavši kako se on u izrazu "oslanja i poštapa o vlastita prijevodno-čitateljska ostvarenja". Ocijenio je kako su se u Marasovoj knjizi našle prošlost i sadašnjost, zamaskiranost i ogoljelost, etabliranost i providnost.
Ulomke iz knjiga Marasovih prijevoda čitali su dramski umjetnici Suzana Nikolić, Mirela Brekalo, Damir Poljičak i sam Mate Maras.
Zbirka pjesama "Kasna berba" (187 str.) razdijeljena je u pet poetskih "činova" koji se tematski očituju u "pričesti na večernjoj", "kaligrafiji tjeskobe", "užeženim svijećnjacima", "srebrenim jabukama" i "sklapanju nagodbe".
Prevoditelj Mate Maras (1939.) rođen je u Studencima kod Imotskog. Najviše prevodi s engleskoga, talijanskog i francuskog jezika. Objavio je knjigu "Rimarij hrvatskoga jezika".