Ti negativni znakovi se odnose na "seriju sporova koji su još prije nekoliko tjedana bili predmetom pregovora pokrenutih i vođenih sa obje strane u konstruktivnom duhu i obostranoj suradnji", navodi se u priopćenju.
Talijanska strana drži da su ti znakovi u u suprotnosti "s važnošću bilateralnih odnosa ekonomskog, trgovinskog i financijskog partnerstva i u suprotnosti su bezuvjetnom i prijateljskom potporom talijanske vlade u procesu integracije Hrvatske u EU uniju koji je kulminirao u pokretanju pregovora za pristup 3. listopada".
U Rimu je u utorak, po naputku potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija, održan sastanak između podtajnika vanjskih poslova Roberta Antonionea i predstavnika saveza talijanskih izbjeglica iz Istre, Kvarnera i Dalmacije. Upravo su esuli "s velikim nezadovoljstvom utvrdili kako je Hrvatska jedino s austrijskom vladom odlučila zaključiti bilateralni sporazum o nekretninama koje su svojedobno zaplijenjene i zatim denacionalizirane", stoji u priopćenju.
Antonione je podsjetio kako je Italija sve do prošloga tjedna stalno pozivala hrvatsku Vladu da provede ranije preuzete obveze i to s ciljem postizanja usuglašenih rješenja koja se tiču restitucije imovine izbjeglica, liberalizacije tržišta nekretnina, rješavanja sporova u gospodarsko-trgovinskom sektoru.
"Suočen s neobjašnjivom šutnjom vlade u Zagrebu, potpredsjednik Fini je najavio da će razmisliti o ukupnosti bilateralnih odnosa sa svrhom zaštite talijanskih nacionalnih interesa i usvajanjem svih potrebnih mjera, i na razini EU, kako bi se postigao najpovoljniji ishod", zaključuje se u priopćenju talijanskog ministarstva vanjskih poslova.
Boris Koketi, pomoćnik ministrice pravosuđa RH, je u subotu u Zagrebu, govoreći o Sporazumu o naknadi za imovinu oduzetu Nijemcima protjeranim u Austriju nakon Drugog svjetskog rata, rekao da su zahtjeve za sklapanje ugovora o naknadi podnijele i druge države: Italija, SAD, Slovenija i Njemačka.
Što se tiče Italije, problem je u tome da ona ne želi dati Hrvatskoj broj računa na koji će se izvršiti uplata naknade, onaj dio koji RH treba platiti kao sljednica bivše SFRJ, jer nastoji izmijeniti ugovor temeljem kojega je Hrvatska u obvezi izvršiti plaćanje, rekao je tom prigodom Koketi. Radi se o iznosu od oko 35 milijuna dolara.