FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Čileanske mumije očuvane zbog trovanja arsenom

SAN MIGUEL DE AZAPA, 28. studenog 2005. (Hina/Reuters) - Nanepristupačnoj pacifičkoj obali Čilea, gdje je prije više od 7.000godina živjelo ribarsko pleme Chinchorro, arheolozi su prije neštoviše od četrdeset godina pronašli odlično očuvane i bogato ukrašenemumije, među kojima je najviše mumija novorođenčadi i sasvim maledjece, pokušavajući do danas pronaći odgovor zašto je tako primitivnopleme u ono doba razvilo ovako kompleksan posmrtni ritual.
SAN MIGUEL DE AZAPA, 28. studenog 2005. (Hina/Reuters) - Na nepristupačnoj pacifičkoj obali Čilea, gdje je prije više od 7.000 godina živjelo ribarsko pleme Chinchorro, arheolozi su prije nešto više od četrdeset godina pronašli odlično očuvane i bogato ukrašene mumije, među kojima je najviše mumija novorođenčadi i sasvim male djece, pokušavajući do danas pronaći odgovor zašto je tako primitivno pleme u ono doba razvilo ovako kompleksan posmrtni ritual.

Chinchorro mumije najstarije su očuvane na svijetu - nekoliko su tisućljeća starije od najpoznatijih egipatskih. Odgovor je čini se, pronašao, ili mu se približio profesor Bernardo Arriaza, arheolog koji predaje na Sveučilištu Tarapaca u najsjevernijem čileanskom gradu Arica.

On je početkom studenoga iznio smjelu teoriju. "U jednim lokalnim čileanskim novinama čitao sam o zagađenju arsenom i njegovu utjecaju na okoliš. Na karti zemlje objavljenoj na jednoj stranici bila su prikazana područja zagađena arsenom, a usput je pisalo da je to kemijski element koji može prouzročiti pobačaj. U tom mi je trenutku sinulo", ispričao je Arriaza.

Visoke koncentracije arsena u vodi u području u kojemu su živjeli pripadnici plemena Chinchorro zadržale su se do danas, što znači da je i prije više tisuća godina zagađenje arsenom moglo uzrokovati prijevremene porođaje, spontane pobačaje, rađanje mrtve djece, te veću stopu smrtnosti među novorođenom djecom plemena Chinchorro.

Arriaza pretpostavlja da su odrasli u razdoblju žalovanja cijelog plemena, zbog tako visoke stope smrtnosti djece čiji razlog nisu znali objasniti, željeli očuvati tijela novorođenčadi, pa su proces mumificiranja tijekom godina doveli do savršenstva, a uz tijela su u grobove stavljali mnoge predmete koji su za njih bili značajni.

Znanstvenici pretpostavljaju da su članovi plemena, nakon što su mjesecima radili na mumificiranju tijela, neko vrijeme imali potrebu nositi ih sa sobom pri selidbama, a na kraju su ih smještali u zajedničke grobnice. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća iskopano je više od stotinu sitnih tijela od kojih su neka savršeno očuvana te su izložena u muzeju u mjestu San Miguel de Azapa nadomak Arice.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙