Istaknuvši kako je riječ o velikom otkriću za hrvatsku arheologiju, Kristina Džin je rekla da su najvažniji nalaz svakako tri cisterne u jedinstvenu sklopu, što do sada, dodala je, nije pronađeno na sličnim nalazištima. Najveća i jedna od najbolje očuvanih u Istri, koju krasi opločenje u obliku riblje kosti, mogla je držati čak tisuću prostornih metara vode, a i danas je nepropusna.
Po njezinim riječima kanali pokazuju da je dio služio za piće i higijenu, a dio za natapanje maslinika, postojanje kojih dokazuje pronađeni tijesak za masline.
U tijeku arheoloških istraživanja na stanciji (velika zgrada u polju za zajedničko stanovanje radnika na zemlji posjednika) pronađeni su i ostatci uljanica, staklenih predmeta, ukrasa za odjeću i amfora, na kojima je pronađen i žig rimskoga senatora Publija Herenija, koji je imao posjede u Africi, Maloj Aziji i Italiji.
"Dobar dio zemljišta na kojem su provedena arheološka istraživanja u vlasništvu je općine Marčane i Hrvatskih šuma, pa je nastavak istraživanja siguran, osobito ako lokalna vlast pokaže zanimanje za arheološki park", zaključila je voditeljica istraživanja Kristina Džin.