Predstavnici osam političkih stranaka potpisali su zajedničku izjavu u kojoj kažu da su odlučili "započeti proces ustavne reforme koji će pojačati ovlasti državnih vlasti i usmjeriti rad parlamenta i institucije predsjedništva". Izjava kaže da su se stranke opredijelile za izmjene ustava kako bi Bosna i Hercegovina što prije postala punopravni član Europske unije i NATO-a za što je potrebno ojačati institucije države BiH "u cilju uspostave ekonomičnije i učinkovitije državne vlasti" i zaštiti ljudska prava svih građana BiH.
Savjetodavno tijelo Europske unije poznato kao Venecijanska komisija početkom godine je preporučilo reforme političkog sustava BiH za koji je reklo da "nije ni racionalan niti učinkovit te čak ni održiv".
Čelnici stranaka uspjeli su usuglasiti samo razvodnjenu izjavu iz čije su prvotne inačice izbacili konkretne odredbe o povećanju ovlasti državne vlade i premijera, zamjeni sadašnjeg tročlanog predsjedništva jednim predsjednikom te uspostavi djelotvornijeg parlamenta.
Izjava predstavlja samo načelno opredjeljenje za ustavne promjene, a konkretna rješenja čelnici BiH tek trebaju dogovoriti. Ustavne reforme trebaju biti donešene do ožujka 2006. kako bi bile spremne za izbore u listopadu te godine.
Izjava je rezultat višemjesečnih pregovora vođenih na poticaj i uz posredovanje Sjedinjenih Država koje smatraju da je došlo vrijeme da se modernizira Daytonski ustav BiH kako bi BiH mogla normalno funkcionirati kao jedinstvena zemlja.
Državni podtajnik u američkom State Departmentu Nicholas Burns izrazio je zadovoljstvo i ovakvim dokumentom ocijenivši ga iznimno važnim za narod BiH. "Ovo je veliki događaj za budućnost Bosne i Hercegovine", rekao je Burns u ponedjeljak navečer u veleposlanstvu BiH u Washingtonu nakon potpisivanja izjave.
Svi sudionici pregovora rekli su kako su zadovoljni dokumentom.
Čelnik HDZ-a Bariša Čolak, koji je posljednji stavio svoj potpis na izjavu, rekao je novinarima kako je potpisao dokument nakon što je dobio obećanje predstavnika SAD-a da će dati dodatnu izjavu u kojoj će reći da podržavaju daljne ustavne promjene.
U izjavi se kaže kako su ovo samo prvi koraci i da njezini potpisnici shvaćaju kako će biti neophodne "dalje reforme ustava da bi se ispunili kriteriji pristupa Europskoj uniji".
Čolak i njegov HDZ, kao i druge hrvatske političke snage u BiH, zalažu se za ukidanje BiH entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, i temeljne izmjene ustroja zemlje kako bi osigurali ravnopravniji položaj hrvatskog naroda i drže da bi se daljne izmjene trebale odvijati u tom smjeru.
Ustroj BiH nije bio predmet pregovora pa tako ni pitanje entiteta.
Sulejman Tihić, predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA, je podržao izjavu rekavši kako ona formalizira želju stranaka da mijenjaju Daytonski ustav BiH koji je prema njegovom mišljenju najlošiji dio Daytonskog sporazuma. On je također rekao kako i SDA želi ukidanje entiteta.
Srpski član predsjedništva BiH Borislav Paravac kazao je kako konkretna rješenja izmjene ustava o kojima tek treba postići dogovor moraju biti takva da njima budu zadovoljna sva tri naroda u BiH.
On je istaknuo kako Daytonski ustav još nije "potrošen" te kako ukidanje entiteta ne odgovara bosanskim Srbima. Kazao je kako su u BiH na djelu dva koncepta. Dok srpska strana inzistira na jakim entitetima, dotle bošnjačka želi jaku središnju vlast i slabe entitete. Hrvati, prema njemu, traže svoju poziciju i željeli bi ili ukidanje entiteta ili da i oni dobiju svoj.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice će se u utorak susresti s čalnicima BiH kako bi obilježili postignuti sporazum.
Izjavu su potpisali čelnici srpskih stranaka SDS-a Dragan Čavić, SNSD-a Milorad Dodig i PDP-a Mladen Ivanić, ispred bošnjačkih SDA-a Adnan Terzić i Stranke za BiH Safet Halilović te Socijaldemokratske stranke Zlatko Lagumdžija, a u ime hrvatskih stranaka HDZ-a Bariša Čolak i Hrvatske Narodne Zajednice Mate Bandur. Svoje potpise na dokument su stavili i članovi predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, Sulejman Tihić i Borislav Paravac.