Tri čelnika Parlamenta BiH, Nikola Špirić, Martin Raguž i Šefik Džaferović, koji predstavljaju tri konstitutivna naroda Srbe, Hrvate i Bošnjake, govorili su na političkom forumu posvećenom ustavnim promjenama koji je održan u okviru obilježavanja 10. obljetnice Daytonskog sporazuma.
Na skupu o ustavnim promjenama tri parlamentarna čelnika su izrazila razlike koje još uvijek postoje između tri naroda glede dubine i širine ustavnih izmjena koje bi se trebale dogoditi.
Špirić je kazao kako promjene ne bi trebale negirati državu BiH, ali ni unutarnje uređenje BiH podijeljene na dva entiteta. On je istaknuo kako BiH ne bi trebala postati previše centralizirana država koja bi nijekala ovlasti entiteta.
Raguž se založio za ustavne promjene ističući pri tome da ne smije biti dominacije jedne nacionalne skupine bilo teritorijalno bilo institucionalno.
Džaferović je podržao ustavne promjene zalažući se da BiH bude građanska država s elementima etničke države kako bi se osigurala zaštita vitalnih nacionalnih interesa tri naroda. On se založio za unutarnje uređenje BiH kroz multietničke regije.
Raguž je rekao hrvatskim novinarima kako sljedeći korak svakako mora biti izmjenu unutarnjeg teritorijalnog ustroja BiH, postizanje "konzistentne decentralizacije" koja će odgovarati potrebama ljudi u BiH i neće na različite načine rješavati kolektivna prava kako se sada događa u situaciji "teritorijalnog eksluziviteta" Republike Srpske ili institucionalnu dominaciju unutar Federacije BiH.
Raguž je rekao da Hrvati u BiH kroz ustavne reforme žele postizanje moderne zemlje u kojoj neće biti nacionalna manjina nego će moći zaštiti svoj "kulturni i nacionalni identitet".
"Mislim da kod Hrvata postoji konsenzus da dva entiteta ne mogu opstati", rekao je on napominjući da je to "neracionalna i nepravedna struktura koja generira podjelu BiH.
On je rekao da bi dvoentitesku strukturu trebalo zamijeniti racionalnom decentralizacijom bilo kroz kantone ili regija koje će imati zakonodavne i izvršne nadležnosti i to u čitavoj BiH, a ne samo u Federaciji BiH.
Radna skupina predstavnika osam političkih stranaka BiH uz pomoć predstavnika Sjedinjenih Država već sedam mjeseci priprema nacrt ustavnih promjena za kojeg se očekuje da bi mogao biti usuglašen sljedećeg tjedna u Washingtonu.
Na skupu su sudjelovali i Donald Hays, bivši zamjenik Visokog predstavnika u BiH i Bruce Hitchner, profesor sa Sveučilišta Tufts u Bostonu, koji su posredovali u pregovorima stranaka BiH u Bruxellesu prošlog weekenda.
Premda je britanski tisak izvijestio kako iza predloženih ustavnih promjena stoji SAD Hitchner je ustvrdio novinarima kako je to prijedlog samih čelnika BiH, a da SAD i međunarodna zajednica samo pomažu da se oko njih postigne suglasnost.
Ukoliko se oko izmjena postigne suglasnost njih bi trebao usvojiti parlament BiH u prosincu ove godine kako bi po njima bili provedeni novi izbori u listopadu 2006.
Daytonski sporazum je okončao rat u BiH, ali je stvorio složen sustav vlasti u zemlji podijeljoj na Republiku Srpsku i Federaciju BiH sa svojim parlamentima i vladama dok na razini države postoji parlament, Vijeće ministara i tročlano predsjedništvo sa slabim ovlastima.
Ukoliko se o izmjenama postigne dogovor nova ustavna rješenja bi stvorila snažnu središnju vlast u Sarajevu, s jednim predsjednikom koji bi imao uglavnom ceremonijalne ovlasti i ojačanom vladom s premijerom koji bi bili odgovorni državnom parlamentu čiji bi Zastupnički dom dobio značajniju ulogu i bio proširen dok bi Dom naroda bio ograničen na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.
Predstavnici stranaka na razgovorima u Bruxellesu krajem prošlog tjedna nisu uspjeli doći do konačnog dogovora o ustavnim promjenama, a očekuje se da bi to mogli učiniti u Washingtonu sljedećeg tjedna.
Ako radna skupina postigne suglasnost o nadogradnji Daytonskog ustava predstavnici BiH bi u utorak u Washingtonu, koji snažno podržava promjene, trebali potpisati niz izjava o ustavnim promjenama na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice Daytonskog sporazuma.