O Nametku su govorili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, akademik Dubravko Jelčić, predsjednik Udruge Safvet beg Bašagić Mirsad Bakšić i povjesničar Zlatko Hasanbegović.
Tekstove iz Nametkovih djela interpretirala je dramska umjetnica Semka Sokolović-Bertok.
"Hrvatski književnik, patnik i islamski vjernik Alija Nametak, 1945. kao 'reakcionar' bio je osuđen na 20 godina stroge robije", podsjetio je Mirsad Bakšić. "Nakon deset godina pušten je iz zeničkoga zatvora, a zahvaljujući građanskoj hrabrosti u književnost ga je ponovno vratio Dubravko Jelčić. On mu je u nakladnoj kući Znanje objavio zbirku pripovjedaka 'Trava zaboravka'", rekao je.
Sjećajući se svojih susreta s Nametkom, akademik Jelčić je rekao da ga je upoznao putujući 1966. u Sarajevo na slavistički kongres.
"Nametak pripada književnom razdoblju modernoga objektivizma. Unutar hrvatske književnosti bio je svojevrsni regionalist hercegovačkog zavičaja", rekao je Jelčić dodajući kako Nametak piše o propasti begovskih obitelji u Hercegovini te je usporediv s Đalskim, koji je pisao o propasti plemenitaša u Hrvatskom zagorju.
Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić sjetio se susreta s Nametkom u redakciji časopisa "Kolo".
"Zadnji put kad sam ga vidio, pitao sam ga ima li što za Kolo. Odgovorio je da nema za Kolo, ali ima za onaj svijet", ispričao je Zidić.
Hasanbegović je ocijenio kako je Nametak unio neizbrisiv pečat u život muslimanske Bosne.
"Radio je na integraciji i sintezi viševjerske hrvatske kulture", rekao je.
Alija Nametak je rođen 1906. u Mostaru, a umro 1987. u Sarajevu. Pripovjetke je objavio u zbirkama "Bajram žrtava", "Dobri Bošnjani", "Ramazanske priče", "Za obraz" i "Trava zaboravka". Objavio je nekoliko zbirki muslimanskih narodnih pripovjedaka i pjesama te zapise o suvremenicima u knjizi "Sarajevski nekrologij".