Konferenciju 'Modeli uspješne gospodarske tranzicije' organizirala je Zaklada Konrad Adenauer.
Budući da su jasno odredile svoj tranzicijski cilj, a to je uspostava uspješnog tržišnog gospodarstva, zemlje poput Mađarske, Poljske, Estonije i Slovenije, konzekventno su provodile reforme, tako da se može reći da su okončale tranziciju, rekao je Kušić.
Te zemlje su, po njegovom mišljenju, uspostavile tržišna i izvozno orijentirana gospodarstva jer su u ekonomskoj tranziciji više pragmatski slijedile svoje interese, a manje pažnje posvećivale ideološkim diskusijama o načinima i ciljevima tranzicije.
Dobrim pokazateljem razlike između te dvije skupine zemalja Kušić smatra pristup privatizaciji pri čemu su, kaže, uspješne zemlje uz energičniji pristup tom procesu, odobrile snažan ulazak stranog kapitala u domaće tvrtke, dok su manje uspješne gubile vrijeme na raspravu o tome treba li ići u privatizaciju putem podjele vaučera.
Prvi pristup, u kojemu su prednjačile Mađarska i Estonija, kaže Kušić, doveo je do toga da je, primjerice, vrijednost stranih investicija u Mađarsku već 1993. godine dosegnula polovicu ukupnih stranih ulaganja u sve zemlje jugoistočne Europe zajedno.
Nasuprot tome, kuponska privatizacija nije imala takve rezultate, prije svega zbog slabljenja snage i interesa kapitala uslijed velikog raspršivanja udjela, pa je primjerice Češka od tog modela odustala sredinom devedesetih, napominje Kušić.
Uspjehe Hrvatske u izgradnji cestovne i fizičke infrastrukture za poduzetništvo pohvalio je Karl Heinz Jach, stručnjak za razvojnu politiku iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak, no upozorava da Hrvatska unatoč postojanju brojnih razvojnih programa, posebno za malo i srednje poduzetništvo, ne čini dovoljno u rješavanju osnovnih poduzetničkih poteškoća, a to su pretjerano birokratiziranje i nedostupnost izvora financiranja.