Tečaj dolara ojačao je u tome razdoblju 0,8 posto prema euru, koji je krajem tjedna stajao 1,1729 dolara. Tijekom trgovanja u petak potonuo je i do 1,1671 dolara, najniže od studenoga 2003.
Ojačan očekivanjima nastavka podizanja američkih kamatnih stopa, dolar je dobio i 0,4 posto na vrijednosti prema švicarskoj valuti, tako da stoji 1,3107 franaka. Tijekom tjedna dolar je dosegnuo i najvišu razinu u zadnjih 18 mjeseci prema švicarskom franku od 1,3158 franaka za dolar. Britanska funta u tome je razdoblju izgubila 0,6 posto na vrijednosti, pa stoji 1,742 dolara. stoji 1,7418 dolara. No, jen je ojačao 0,3 posto, na 117,85 jena za dolar, poduprt boljim od očekivanja rastom japanskog gospodarstva u trećem tromjesečju, za 0,4 posto.
Sve dok američka središnja banka Fed signalizira daljnje zaoštravanje monetarne politike i dok ne počnu rasti kamatne stope u eurozoni i Japanu, postoje izgledi za još snažnijim dolarom, ističu trgovci. Od početka godine dolar je ojačao prema euru za 14 posto, u odnosu prema jenu za 15 posto i u odnosu prema švicarskom franku za 16 posto. "Uzlet je prilično snažan ponajviše zbog strahova od inflacije i očekivanja viših kamatnih stopa u SAD-u", rekao je Mitul Kotecha, čelnik istraživanja pri Caylonu.
Čak ni visok trgovinski deficit nije ugrozio uzlet tečaja dolara započet početkom godine, obzirom da su devizni ulagači fokusirani na poboljšanje gospodarske izglede u SAD-u mnogo više nego na sposobnost tog najvećeg svjetskog gospodarstva da financira svoje deficite. Američki vanjskotrgovinski deficit u rujnu je dosegnuo rekordnih 66,1 milijardu dolara, mnogo više nego se procjenjivalo.
Američka valuta u samo je u protekla dva mjeseca ojačala nekih sedam posto prema jenu, djelomično zbog velikog apetita japanskih ulagača za stranim obveznicama koje nose visoke prinose, koja je zasjenila pritok inozemnog kapitala na japansko tržište dionica. Japanski ulagači u inozemstvo su prošloga tjedna uložili oko 6,07 milijardi dolara, podaci su japanskog ministarstva financija.
Nadalje, jedinstvena europska valuta pod pritiskom je već zadnjih nekoliko tjedana. Širenje nereda u Francuskoj, zajedno s pritiskom ministara financija zemalja članica eurozone i poslovnih čelnika na ECB da ne podiže kamatne stope, pokvarili su raspoloženje ulagača prema jedinstvenoj europskoj valuti.
Tržišta očekuju da ECB podigne kamatne stope s trenutnih 2,0 posto možda već početkom prosinca, no retorika među guvernerima je raznolika. Uglavnom su bile zanemarene izjave predsjednika Europske središnje banke Jeana-Claudea Tricheta koji je u srijedu najavio da je Banka spremna podići kamatne stope u bilo kojem trenutku kako bi spriječila inflaciju. Trgovci ističu da te izjave nisu potaknule kupovine eura zbog zabrinutosti da bi se neredi iz Francuske mogli proširiti u Belgiju i Njemačku. "Ulagači oklijevaju s guranjem tečaja eura prema dolaru na više zbog nereda u Francuskoj te pritisaka ministara financija eurozone da se ne podižu kamatne stope", rekao je valutni strateg Caylona, Daragh Maher. "Izjave iz ECB-a ukazuju da niti obećavaju da neće nešto poduzeti niti da hoće".
Neki analitičari kažu da neredi u Francuskoj odražavaju do neke mjere društvene posljedice produljenog anemičnog gospodarskog rasta u eurozoni. Tako u svom priopćenju klijentima francuska banka BNP Paribas upozorava da su nemiri u Parizu i drugim dijelovima Francuske postali uteg za europsku valutu.
Trgovci također kažu da su središnje banke u svijetu vjerojatno usporile sa svojim kupovinama eura, što također pomaže uzletu dolara prema jedinstvenoj europskoj valuti. "Ne bih se iznenadio da su središnje banke malo zastale s kupovinama eura, budući su ga tijekom zadnjih nekoliko godina snažno kupovale", izjavio je trgovac valutama Rabobanke, Lee Ferridge.