U prvoj cjelini autor obrađuje povijesnu borbu crnogorskog naroda protiv Otomanskog Carstva, a u drugoj se bavi otporom nakanama Nikole Pašića da ponizi i pokori Crnu Goru nakon Prvoga svjetskog rata, te opisima crnogorske sudbine u Drugom svjetskom ratu. Treći dio posvećen je poratnim događajima i položaju Crne Gore u jugoslavenskoj federaciji.
Po ocjeni recenzenta Vlatka Cvrtile autor ne uljepšava povijesne događaje, već govori jednako i o "vrhovima" i o "ponorima" crnogorske sudbine. Autor neke događaje i osobe opisuje vrlo romantično, služeći se riječima primjerenim literarnom djelu, ali to, po Cvrtilinu mišljenju, ne opterećuje tekst. Kastratovićev je stil jednostavan i argumentiran, rekao je, predstavljajući knjigu Dražen Budiša. Dodao je kako se Kastratović ne ustručava kritički pisati o događajima i velikanima iz crnogorske povijesti. On odgovara na pitanje kako je moguće da se ideja "načertanija" ponovi potkraj 20. stoljeća, s radikalnim političkim porukama, naglasio je Budiša.
Kastratović u knjizi iznenađuje izjavama i dokumentima nekih od najpoznatijih sudionika crnogorske povijesti, kao i ispravnim zaključkom o sramotno pasivnu držanju crnogorskih komunista u vrijeme okupacije i tzv. Bijelog terora nakon Prvoga svjetskog rata, drži autor pogovora knjige Rajko Cerović.
Drago Kastratović je u hrvatskom novinarstvu nazočan gotovo pola stoljeća. Rođen je u Ivangradu 1929., a studirao na beogradskom Filozofskom fakultetu. U Hrvatsku je došao 1956., a od 1958. radio je u uredništvima "Globusa" i "Vjesnika u srijedu". Nakon Hrvatskog proljeća zabranjen mu je rad na uredničkim mjestima, a dopušteno mu je pisati samo u zabavnim izdanjima. Uz takva je ograničenja razvio poseban žanr novinarske kriminalističke priče. Njegovu knjigu "Vrhovi i ponori crnogorskog identiteta" objavila je Hrvatska sveučilišna naklada.