Gubici uslijed ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, kao i troškovi saniranja posljedica, veliki su iako ih nitko ne prati sustavno i ne objavljuje, a na taj način poslodavci dio troškova za investicije i proizvodnju prelijevaju u proračune zdravstvenih i mirovinskih fondova, kaže se u priopćenju Državnog inspektorata.
U provedbi nadzora nad primjenom propisa s područja zaštite na radu Državni inspektorat je lani obavio 9.103 nadzora kod poslodavaca na mjestima rada i nad glavnim projektima građevina namijenjenih za rad.
Od toga broja 1.026 inspekcijskih nadzora odnosilo se na smrtne, teške i skupne ozljede na radu, profesionalne bolesti i rizične poremećaje u procesu rada, a 896 na lakše ozljede.
Riječ je o 37 smrtno stradalih radnika (21 posto manje nego lani) i 1.031 teško ozlijeđenom radniku (20 posto više nego u prošloj godini). Od ukupno stradalih osoba, 41 je žena i šest učenika na praksi.
Smrtno stradalih radnika i dalje je najviše u djelatnosti graditeljstva (54 posto), zatim u prerađivačkoj djelatnosti (14 posto), a sa po 11 posto udjela su gradnja i popravak brodova i čamaca te poljoprivreda, lov i šumarstvo.
U osam mjeseci ove godine inspektori su obavili 4.356 nadzora na mjestima rada, od čega 684 u povodu teških i skupnih ozljeda na radu i 24 povodom smrtnih ozljeda, a gotovo 20 posto nadzora obavljeno je na privremenim radilištima u graditeljstvu, brodogradnji i šumarstvu.
Alarmantno je, ističe Državni inspektorat, da je utvrđeno 4.104 različitih nezakonitosti, a podneseno je 1.143 prekršajnih i 75 kaznenih prijava protiv 96 osoba.
Već godinama Državni inspektorat upozorava na najčešće nezakonitosti zbog kojih stradaju radnici - izvođenje rada protivno pravilima zaštite na radu (47 posto slučajeva), neosposobljavanje radnika za rad na siguran način, raspoređivanje radnika na poslove s posebnim uvjetima rada bez provjere zadovoljavaju li propisane uvjete, neispravna sredstva rada (5 posto slučajeva), njihovo neredovito ispitivanje i pregledavanje te pomanjkanje i neispravnost zaštite od pada radnika (5 posto slučajeva) itd.
Često se radi o nedovoljnoj radnoj i tehnološkoj disciplini samih radnika koji se ne pridržavaju propisanih uputa, a ako im poslodavac stavi na raspolaganje osobna zaštitna sredstva oni ih ne koriste, iako im je to obveza.