Autori studije o utjecaju starenja radne snage na tržišta rada ukazuju na prijetnju rasta inflacije zbog plaća, pojačanog pritiska na proračun i usporavanja gospodarskog rasta ne bude li ta demografska tempirana bomba demontirana.
Do 2020. u članicama OECD-a deset aktivnih radnika podupirat će u prosjeku više od sedam starijih, neaktivnih ljudi dok je 2000. taj omjer iznosio 10 prema četiri.
Pritisak na proračun i sustave socijalne skrbi bit će još intenzivniji u Europi gdje bi omjer aktivnih u odnosu na neaktivne radnike do 2050. mogao pasti na jedan prema jedan, prognoziraju autori.
Rast BDP-a u članicama OECD-a bit će 30 posto niži od stope rasta ostvarene u razdoblju od 1970. i 2000 ne bude li više starijih zaposlenika radilo dulje kako bi se prevladao manjak strukovno obrazovane radne snage.
"Nastavi li se starenje populacije sadašnjim tempom, to će izložiti velikom pritisku državni proračun i smanjiti rast životnog standarda", upozoravaju u OECD-u, pozivajući na temeljne promjene stavova na tržištima rada, te na promjene mirovinskih aranžmana i socijalnih povlastica kako bi se odvratilo zaposlenike od odlaska u prijevremenu mirovinu.
Povećanje dobi za ostvarivanje prava na državne mirovine neće samo po sebi polučiti željeni rezultat budu li vlade i dalje osiguravale opsežna socijalna prava za nezaposlene pa stariji ljudi nemaju razloga za nastavak rada. "Bitno je da se stariji ljudi ne suoče s velikim implicitnim porezom ako odluče dalje raditi", zaključuje ta međunarodna organizacija.
I poslodavci moraju promijeniti svoje negativne percepcije starijih radnika. Treba razviti brojnije fleksibilne i mogućnosti honorarnog rada dok bi dodatno strukovno obrazovanje trebalo omogućiti starijim zaposlenicima usvajanje novih vještina.
Ukazat će se i potreba za rješavanjem problema većih troškova plaća i ostalih troškova poput zdravstvenog osiguranja, koji uz povećanje starosne dobi radnika rastu snažnije nego produktivnost, podsjećaju autori OECD-ove studije.