FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OECD: nezaposleni i siromašniji radnici imaju slabiji pristup strukovnom obrazovanju

PARIZ, 13. rujna 2005. (Hina/dpa) - Obrazovanje je i dalje glavni ključza zapošljavanje ali nezaposleni i radnici s niskim primanjimadobivaju manje prilika za dodatno profesionalno osposobljavanje uodnosu na one koji su ionako u prednosti s obzirom na primanja ikvalifikacije, pokazala je međunarodna studija Organizacije zagospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o obrazovanju, objavljena uutorak.
PARIZ, 13. rujna 2005. (Hina/dpa) - Obrazovanje je i dalje glavni ključ za zapošljavanje ali nezaposleni i radnici s niskim primanjima dobivaju manje prilika za dodatno profesionalno osposobljavanje u odnosu na one koji su ionako u prednosti s obzirom na primanja i kvalifikacije, pokazala je međunarodna studija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o obrazovanju, objavljena u utorak.

Autori godišnje OECD-ove studije o obrazovanju utvrdili su da je završeno srednje obrazovanje u međuvremenu postalo standard za nezaposlene radnike rođene 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je isto vrijedilo tek za polovinu onih rođenih 40-ih godina prošlog stoljeća.

U 30 članica OECD-a nezaposleno je ukupno 15 posto osoba u dobi od 20 do 24 godina. Čak više od 10 posto nisko obrazovanih osoba u dobi od 15 do 19 godina u Francuskoj, Italiji, Slovačkoj, Turskoj i Meksiku nije zaposleno niti je uključeno u bilo kakav program strukovnog obrazovanja.

Južna Koreja, Norveška, Japan i Slovačka predvode listu zemalja u kojima je više od 90 posto građana rođenih 70-godina prošlog stoljeća završilo srednju školu.

Autori studije utvrdili su i da je uz višu razinu osnovnog obrazovanja jedan od ključnih faktora koji ljudima pomažu da drže korak sa sve većim zahtjevima tržišta rada nastavak strukovnog obrazovanja.

Pritom su autori konstatirali da oni kojima su najpotrebnije prilike za strukovno obrazovanje nakon škole, a riječ je o nezaposlenima i ljudima sa niskim primanjima, imaju lošiji pristup daljnjem obrazovanju nego menadžeri i zaposleni u sektoru usluga s boljim primanjima.

Članice OECD-a troše u prosjeku 7.343 dolara godišnje po učeniku u razdoblju od prvog do trećeg stupnja obrazovanja ali razina izdvajanja ne jamči nužno i kvalitetu, ističe se u studiji te organizacije.

Tako Češka, Australija, Belgija, Finska, Japan, Južna Koreja, Nizozemska i Novi Zeland izdvajaju iz proračuna tek umjerena sredstva za učenike u prvom i nižem drugom stupnju obrazovanja ali su istodobno među zemljama čiji 15-godišnjaci ostvaruju najbolje rezultate u ključnim predmetima.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙