"Vanja Sutlić svojim je mišljenjem, djelom i neponovljivom osobnošću ostavio dubok trag u suvremenoj hrvatskoj filozofiji i kulturi uopće", rekao je otvarajući skup filozof Žarko Paić.
"Bio je kultni profesor koji je utjecao na cijele generacije intelektualaca, filozofa, sociologa, politologa, književnike i umetnike u bivšoj Jugoslaviji. Sutlić je prvi koji je Heideggerovo mišljenje suvremeno i autentično interpretirao, otvarajući bitna pitanja prevladavanja epohe svijeta rada", dodao je.
Skup je pozdravio predsjednik Hrvatskog centra PEN-a Zvonko Maković podsjetivši na Sutlićev snažan utjecaj na umjetnike i intelektualce. Po njegovim riječima u nekim se aspektima književnosti i poezije može govoriti o vremenu prije i poslije Sutlića.
Predsjednik Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković podsjetio je na Sutlićevu karizmu.
Skup je pozdravila i Sutlićeva žena Elza, istaknuvši kako nije stajao ni lijevo niti desno te da je bio suputnik svoga vremena.
O "Povijesnom mišljenu" govorio je Branko Despot, a u stručnom će dijelu skupa, uz ine, govoriti Dragutin Lučić o "Strahu i dosadi", Dean Komel o "Sutlićevom razumijevanju biti i suvremenosti", Gordana Škorić o "Umjetnosti i suvremenosti", Branka Brujić o "Povijesnom mišljenju i dovršavanju epohe: Sutlić-Heidegger, bliskost i uzdržanost" i t. d.
Organizatori skupa su Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski centar PEN-a i Časopis za književnost, umjetnost i znanost Tvrđa.
Filozofska misao Vanje Sutlića sabrana je u knjigama "Bit i suvremenost", "Praksa rada kao znanstvena povijest", "Kako čitati Heideggera" i "Uvod u povijesno mišljenje".
Predavao je filozofiju u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Beogradu i Koelnu, a od 1964. redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka.