Skupu se obratio veleposlanik Republike Albanije Arben Cici napomenuvši kako se obilježavanjem Buzukuova Misala Albanci sjećaju početaka svoje pismenosti.
Tivatski nadbiskup mons. Zef Gashi podsjetio je kako su Albanci zahvaljujući Katoličkoj crkvi jednakopravno dijelili kulturu s ostalim zapadnim narodima. Zahvaljujući stranim kroničarima postoje naznake da su i prije Misala pisali svojim jezikom, Buzukuov je Misal ipak prva knjiga objavljena na albanskom, dodao je.
Voditelj albanske Katoličke misije u RH don Ndue Ballabani ocijenio je kako bogat jezik i visokostilizirani pravopis u Misalu potvrđuje tezu da kultura albanskoga naroda nije bila drukčija od kulture mediteranskih naroda.
O povijesti rimskoga Misala govorio je kosovski povjesničar don Lush Gjergji, a profesor zagrebačkoga Sveučilišta Zef Merdita istaknuo je kako u Buzukuovu Misalu treba tražiti prve početke normiranja albanskoga književnog jezika.
O kulturnoj orijentaciji Albanaca u 16. st. govorio je povjesničar iz Albanije Seit Mansakut dok je makedonski profesor Mahmud Hysa podsjetio na vanjske utjecaje u albanskim inkunabulama. Na simpoziju su još govorili Kolec Tapalli iz Albanije i Engjell Sedaj s Kosova.
Uspjeh radu simpozija zaželio je brzojavkom i molitvom zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Organizator skupa je Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba u zajednici s Albanskom katoličkom misijom u RH i Veleposlanstvom Republike Albanije u Hrvatskoj.