Uzvanici i sami posjetitelji skupili su se upravo iz tog razloga danas na Bijeloj cesti, dionici nastaloj prema idejnom rješenju slikara Knifera čiji su crteži puno puta izvedeni kao murali, a ovdje prv put u kamenu i u formi skulpture.
Likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković pojasnio je kako je suradnja s Kniferom počela prije dvije godine, da je nacrt za Bijelu cestu autor realizirao nakon godinu dana te kako je uz pomoć stručnog savjeta simpozija kvalitetno napravljena. Kako je istaknuto, riječ je zapravo o ponavljanju iste ritmičke fraze u crno-bijeloj kombinaciji, motivu kojim je Knifer bio zaokupljen od 60-ih godina prošlog stoljeća do samoga kraja svog stvaranja.
Iako je Kniferova Bijela cesta duga 25 metara, po riječima likovnog kritičara Zvonka Makovića, motiv meandra stvara optičku varku pa se čini dužom od preostalih 9 trasa.
Osim monumentalnih murala Knifer je često radio kolaže i skice od kojih je velik broj neostvaren.
Predsjednica stručnog savjeta te likovna kritičarka Gorka Ostojić Cvajner istaknula je kako su u realizaciji ove ceste sudjelovali vrhunski mozaičari, klesari i polagači kamena, a ocijenila je kako će ova cesta dogodine potpuno zaživjeti te postati sadržajnija.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa danas su na Dubrovi sudjelovali članovi pulskog Plesnog studija Zaro.
Ovogodišnji simpozij realiziran je uz pokroviteljstvo grada Labina, Istarske županije te Ministarstva kulture.