Zakonsko rješenje koje je prije tri mjeseca nova vlada desnog centra provela kroz parlamentarnu proceduru predviđa da vlada i parlamentarna većina ubuduće biraju većinu članova nadzornog i programskog vijeća. Vlada je potrebu novog zakonskog rješenja obrazložila namjerom da smanji gubitke na javnoj televiziji te racionalizira upravljanje i "uravnoteži" informativne sadržaje koji su do sada, kako navodi, bili pod jakim utjecajem stranaka ljevice.
"Sada važeći zakon o radioteleviziji je neustavan. Našim smo glasačima prije lanjskih parlamentarnih izbora jasno rekli da ćemo predložiti promjene i za to imamo mandat", izjavio je pred referendumsko glasovanje premijer Janez Janša.
Stranke lijevog centra, sasvim suprotno od vladajućih stranaka desnice, inicirale su referendum s tvrdnjom da rješenja koje je zakonom postavila vlada znače "korak natrag" u odnosu na dosadašnji koncept javne televizije i radija te da predstavlja pokušaj pritiska na autonomiju novinara.
"Ako zakon bude potvrđen, niti buduće vlade neće se odreći utjecaja na televiziju", ocijenio je predsjednik slovenskog novinarskog društva Grega Repovž, nastupajući u ime struke koja tvrdi da je vlada nije dovoljno konzultirala za predložena rješenja.
Bivši slovenski premijer, a sada vođa oporbe Anton Rop rekao je u petak da se njegova stranka protivi vladinom zakonu i pozvao birače da glasuju protiv prihvaćenih rješenja iz zakona.
"Zakon ni u kojem slučaju ne popravlja program nego na velika vrata u upravu RTV-a te u programsko i nadzorno vijeće uvodi političke dužnosnike koji će vladati javnom televizijom i kreirati program", izjavio je u petak na konferenciji za novinare Rop. "Glas protiv je glas za slobodu medija, za javnu televiziju, za demokraciju i razvoj", tvrdi Rop.
Vladini predstavnici tvrde, međutim, da su dosadašnja rješenja, po kojima su u tim odborima bili članovi nevladinih udruga odnosno tzv. civilnog društva, bili samo "maska" za dominantan i dugogodišnji utjecaj ljevice na novinare na javnoj televiziji i da su nova rješenja transparentnija i prisutna u mnogim zemljama Europske unije.
Prema zadnjim istraživanjima javnog mišljenja, na referendum će se odazvati između 30 posto i polovice od 1,6 milijuna registriranih birača, a više šanse imaju oni koji podržavaju vladin prijedlog promjena. Ukoliko bi oporba ipak uspjela blokirati novo zakonsko rješenje, to znači da sadašnja vlada u roku od godine dana ne bi smjela parlamentu dati u raspravu sličan zakon. Na referendumu se odlučuje sa 'da' i 'ne' o pitanju: "Jeste li za to da stupi na snagu vladin zakon o Radioteleviziji?".
(Hina) xfl ybr