"Očekivali smo jedan skok, visoki skok, ali smo dobili ipak korak. I to je već uspjeh", rekao je Mesić hrvatskim novinarima zadnjeg dana trodnevnog susreta na vrhu 60. Opće skupštine UN-a.
Unaprijed pripremljenu kompromisnu rezoluciju, koju bi više od 160 šefova država ili vlada trebali usvojiti, Mesić je ocijenio kao jedino moguću do koje se moglo doći konsenzusom prije svega između razvijenih i nerazvijenih zemalja.
Dokument treba potaknuti globalnu akciju protiv siromaštva i bitnu reformu Ujedinjenih naroda ali je, da bi se postigao konsenzus, većina ambicioznijih formulacija ublažena. Tako je samo spomenuto da mnoge razvijene zemlje žele postići da do 2015. troše 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda pomoć razvoju, izbjegnuta definicija terorizma i kriteriji za uspostavu novog Vijeća za ljudska prava, te razvodnjeni napori da se reformira upravljanje UN-om.
Mesić je naglasio potrebu reforme Ujedinjenih naroda kako bi bili spremni brže reagirati u rješavanju svjetskih problema posebice sukoba.
Predsjednik Mesić će u petak u UN-u potpisati Međunarodnu konvenciju o sprječavanju nuklearnog terorizma.
"Najvažnija je poruka da se obeshrabre svi oni koji bi pokušali iskoristiti nuklearnu energiju za ratne svrhe, a to onda ohrabruje one koji žele tu energiju koristiti samo u mirnodopske svrhe", kazao je on o njezinom značenju za globalnu sigurnost.
"Da bi se to postiglo moraju biti konkretni mehanizmi kontrole i u tom smislu mi dajemo podršku, a kao što vidite i cijeli svijet", dodao je on.
Mesić se u petak na rubu summita susreo s iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom i s njim razgovarao i o problemu iranskog nuklearnog programa za koji zapadne zemlje smatraju da bi mogao biti i u vojne svrhe.
"Oni su decidirani, predsjednik je tako rekao, da niti ne pomišljaju na proizvodnju nuklearnog oružja nego da se pripremaju kad jednog dana ne bude... nafte da imaju zamjenu u nuklearnoj energiji i za to se oni pripremaju, jedino za mirnodopsko korištenje", rekao je Mesić o tom razgovoru.
Dvojica predsjednika su istaknuli potrebu jačanja gospodarskih odnosa Hrvatske i Irana kroz bolje povezivanje gospodarskih komora i tvrtki, a Mesić je pozvao Ahmadinedžada da posjeti Hrvatsku.
Odgovarajući na pitanje novinara o mjestu Hrvatske u međunarodnoj zajednici Mesić je kazao kako Hrvatska mora "razvijati partnerstvo prije svega s onim državama u čiji klub želimo ući" tj. Europske unije, ali da je to ne sprječava da razvija odnose i s drugim zemljama.
O samoj Hrvatskoj ovisi kako će biti percipirana u svijetu, istaknuo je Mesić i dodao da Hrvatska mora usvajati standarde demokratskih zemalja kako bi ušla u Europsku uniju.
Odnose Hrvatske i Sjedinjenih Država ocijenio je "dobrim".
"Ali, pošto mi vodimo hrvatsku politiku, a Amerika vodi američku politiku to ne znači da o svim pitanjima ovoga svijeta mi moramo biti baš sasvim identični", rekao je hrvatski predsjednik.
Napominjući da je Hrvatska u najvećem dijelu pitanja usuglašena sa Sjedinjenim Državama Mesić je kazao kako SAD prihvaća činjenicu da Hrvatska nije išla u Irak jer se drži načela da podržava međunarodne akcije koje vodi UN.
Hrvatski predsjednik nazočio je u četvrtak navečer u New Yorku inauguralnoj konferenciji Clintonove globalne inicijative, još jedne političke inicijative bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.
Ona će nastojati angažirati bivše i sadašnje državnike, poslovne ljude, ugledne znanstvenike i predstavnike nevladinih organizacija kako bi se našla što brža rješenja problema siromaštva, promjene klime, sukoba i dobrog upravljanja.
"Svaka ovakva inicijativa koja stvara određene perspektive ili za borbu protiv terorizma ili za borbu protiv siromaštva, ili zaštitu okoliša je vrlo dobra", rekao je Mesić.
Mesić je rekao da se kratko susreo s Clintonom te da mu je on rekao kako želi doći u regiju, dakle i u Hrvatsku, posjetiti područje gdje su SAD za njegova predsjednička mandata odigrale ključnu ulogu u zaustavljanju rata i postizanju mirovnog sporazuma.
Mesić se u petak sastao i s jordanskim kraljem Abdullahom, a u razgovoru je istaknuta potreba jačanja gospodarske suradnje Jordana i Hrvatske, unapređenja viznog režima za diplomate i gospodarstvenike te donošenja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji dvije zemlje usuglašavaju.
Jordanski kralj je pokrenuo inicijativu okupljanja zemalja čiji je dohodak po glavi stanovnika od 1,5 do 3,5 tisuće dolara i izrazio želju da im se pridruže i Hrvatska i Poljska, koje imaju daleko veći dohodak i jedna je članica a druga kandidat za EU. Mesić je prihvatio ovaj poziv, doznaje se iz krugova hrvatskog izaslanstva.