Vijenac je djelo timskog rada, koje su stvarale različite generacije posve običnih ali i iznimnih pojedinaca, najboljih koji žive u ovoj državi, kazao je glavni urednik Vijenca Ivica Matičević.
Po njegovim riječima, Vijenac je bio i ostao najčvršća veza Matice hrvatske s hrvatskom javnošću, ne samo onom kulturnom. Matičević se osvrnuo na različitu uređivačku politiku Vijenca čiji su glavni urednici i njihovi pogledi bili temelj uređivačke koncepcije i izgleda novina.
Danas, kazao je, Vijenac nije novina za društvena pitanja, ali nije ni novina koja u kulturu vlastite nacije zagledaju kao u oazu tolerancije i napretka. Vijenac ima pristojne radne rezultate, tiska se u 7000 primjeraka, od čega će se u kiosk prodaji najviše prodati u Zagrebu, dok će se u Lumbardi na Korčuli prodati dva boja. Vijenac ima 80 suradnika, od dvadesetogodišnjaka do redovitih profesora i akademika, a njegove internetske stranice posjeti oko 600 posjetilaca.
Vijenac nije časopis koji donosi vijesti, već komentare i vrednovanje onoga što se događa u kulturi, kazao je u ime suradnika Vijenca akademik Pavao Pavličić. Pohvalivši rad i rezultate te novine, Pavličić je duhovito dometnuo da je "Matičina novina i sama zaslužila vijenac koji bi, kada bi mogao, sada stavio glavnom uredniku na glavu".
U ime nakladnika Matice hrvatske jubilej je čestitao akademik Tonko Maroević, istaknuvši kako je Vijenac stručno utemeljena novina koja daje prostor za kritički sud. Vijenac je svojom bibliotekom knjiga okrunio jednu epohu, kazao je Maroević.