To će, po riječima članova povjerenstva, biti prvi od 12 hrvatskih prijedloga s nove pristupne liste koju je UNESCO nedavno prihvatio.
Starigradsko polje smatra se najvećim i najplodnijim jadranskim poljem, a na njemu se nalazi najstariji i najbolje sačuvani antikni katastar na Mediteranu koji potječe iz 4. stoljeća prije Krista iz vremene grčke kolonizacije otoka Hvara.
Kako je najavljeno na današnjem sastanku, koji je vodio ministar kulture Božo Biškupić, on će nominaciju Starigradskog polja predstaviti početkom listopada na Glavnoj skupštini UNESCO-a u Parizu.
Ministar je istaknuo važnost te nominacije u promidžbi hrvatske kulturne baštine i nacionalnog kulturnog identiteta u odnosu na proces globalizacije.
Voditelj projekta za nominaciju Starigradskog polja, poznatijeg kao agera, Joško Belamarić rekao je da je sačuvano 20 posto površine agera koja se obrađuje, a podijeljena je u 75 striga - pravokutnog oblika. Svaka striga obuhvaća oko 80 hektara površine.
Obrazlažući današnje stanje agera, Belamarić je rekao kako nemaju iluzija da će se ager vratiti u prvobitno stanje kakvo je bilo u vrijeme grčke kolonizacije i da će biti stoposto obrađen. Dodao je da će velik uspjeh biti da se u sljedeće 2-3 godine obnovi barem nekoliko agera, ne samo u Starigradskom polju, nego i oni dijelovi koji se nalaze u ostalim hvarskim naseljima i čine vijenac, a to su Pitve, Vrisnik, Svirče i Vrbanj. Ta obnova sastoji se u izvornom uzgoju vinove loze i maslina.
Belamarić je najavio osnivanje agencije Ager uz pomoć Ministarstva kulture i Croatia osiguranja. To bi bila neka vrsta fundacije za hrvatsku baštinu koja bi se skrbila o obnovi agera. Uz domaće stanovništvo koje se bavi poljoprivredom, u obnovu i zaštitu agera uključit će se stručnjaci prvenstveno arheolozi te skupina mladih splitskih menadžera koji su uvjereni u isplativost obrade i obnove agera i to na najkonzervativniji način. Belamarić je dodao kako im je važna i pomoć stručnjaka iz inozemstva.
Na upit kada se mogu očekivati rezultati o nominaciji, Belamarić je rekao da će procedura trajati oko dvije godine i ako bi uspjeli, Starigradski bi ager bio uvršten na UNESCO-ovu listu u ljeto 2007. na Novom Zelandu.