Kako je u petak priopćeno iz Ministarstva, taj bi se program izvodio u sklopu nastave povijesti u 8. razredu, u okviru redovite i dodatne nastave povijesti te izvannastavnih aktivnosti, organiziranjem susreta s hrvatskim braniteljima. Dodaje se da bi odluku o prihvaćanju programa i njegovu opsegu donosio ravnatelj škole.
Program je zamišljen kao moguća nadopuna nastavnih jedinica u kojima se obrađuje razdoblje Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države, a gosti bi - uz uvjet da su osposobljeni i kvalificirani za rad s djecom - na satu bili prisutni uz redovitog nastavnika povijesti koji nastavni sat priprema i pedagoški osmišljava, i koji je izravno odgovoran za provođenje nastave.
Ministarstvo naglašava da nikako nije riječ o nekontroliranom i samovoljnom izvođenju nastave od strane hrvatskih branitelja.
"Želimo skrenuti pozornost da i sada u obrazovnoj praksi učitelji pri obradi teme Domovinskog rata znaju koristiti i druge izvore informacija osim udžbenika; pa tako znaju dati učenicima zadaću da o tim događajima razgovaraju s roditeljima ili rodbinom i napišu sastav u obliku intervjua o njihovim sjećanjima", navodi se.
Sličan pristup u obrazovnoj praksi koristi se npr. kada se djeci drži nastava iz književnosti pa se organizira dolazak književnika ili pjesnika, ili pak kada se govori o pozitivnim vrijednostima športa pa ugledni športaši opisuju svoja ostvarenja.
U Ministarstvu napominju da Hrvatski nacionalni obrazovni standard i nastavni plan i program izveden iz njega daleko kvalitetnije i kompleksnije obrađuje to razdoblje nego dosadašnji program, a uključuju i različite oblike obrade nastavnih tema i organizacije nastave. Na tom tragu bit će i novi udžbenici koji će kompleksnije obrađivati ovo razdoblje novije hrvatske povijesti.
Godišnjim planom i programom svaka škola može planirati obilježavanje značajnih datuma iz novije hrvatske povijesti, u sklopu kojih se također mogu ostvariti neki dijelovi ovog programa, stoji uz ino u priopćenju.