Telefonsko glasovanje odvijalo se tijekom dvosatne televizijske emisije "Trenja" POP-TV televizije o odnosima Hrvatske i Slovenije pri čemu se isticalo da su oni poremećeni zbog neriješenih graničnih pitanja, da Hrvatska ne poštuje Sporazum o malograničnom prometu u njegovu dijelu o ribarstvu, te da sadašnja slovenska Vlada vodi previše blagonaklonu politiku prema Hrvatskoj i bezuvjetno je podržava u njenom nastojanju da uđe u Europsku uniju.
Na telefonske brojeve na kojima se odlučivalo tko je za ulazak Hrvatske u EU, a tko protiv stiglo je oko 9 tisuća poziva.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, koji nije sudjelovao u emisiji, ali je za POP-TV tim povodom dao intervju, rekao je da bi se zbog sadašnjih odnosa u Sloveniji mogli pojaviti zahtjevi da se o članstvu Hrvatske u EU održi referendum u Sloveniji na kojemu bi se Slovenci odlučivali jesu li za to ili protiv.
Rupel je rekao da to nije želja sadašnje vlade, ali da bi se zahtjevi za takvim referendumom mogli pojaviti među građanskim inicijativama ili nekim članovima u parlamentu. Ponovio je da to nije stajalište sadašnje Vlade koja podržava Hrvatsku.
Rupel je rekao da okvir slovensko-hrvatskih odnosa određuju velika povezanost dvaju naroda i država, visoka robna razmjena i turistički tokovi.
"Ako hrvatska politička scena, odnosno politika, bude išla putem kojim se čini da ide, a ja se nadam da to nije definitivna politika, napravit će mnogo problema svojim prijateljima. Najviše problema u sadašnjem trenutku hrvatska politika, kako mi izgleda, čini onima koji Hrvatsku kod nas brane. I što će se dogoditi? Doći će do burnih emocija i negativnog raspoloženja koje bi moglo dovesti čak do toga da bi, ne vlada, nego zastupnici, državljani, civilne inicijative mogli zahtijevati referendum o članstvu Hrvatske u EU. Nastavi li se ovakva negativna politika Hrvatske, kakav će biti rezultat?", upitao se Rupel i ponovio da Vlada ne želi takav razvoj situacije.
Neformalno spominjanje mogućnosti da se u Sloveniji održi takav referendum prvi put se pojavilo prošle jeseni uoči parlamentarnih izbora u Sloveniji, a zastupali su ga tada neki članovi Slovenske pučke stranke (SLS) koja je u vezi graničnih pitanja s Hrvatskom imala "najtvrđa" stajališta, osobito njeno populističko krilo oko Marjana Podobnika i Jožka Jorasa.