"Prebacivanje spora u sudsku dvoranu u svakom bi slučaju značio civilizacijski napredak", navodi Maksimovič, podsjećajući na "ribarske sukobe" koji su lani, kako dodaje, bili popraćeni i "ratnom najavom", te uzburkane "medijske i diplomatske reakcije" koji su slijedili ribarskim svađama u Piranskom zaljevu.
"Bez obzira na arbitražnu presudu (ma kakva ona bila) u početnom razdoblju neće biti nezgodnih pitanja o tome tko je za nju kriv jer je među parlamentarnim strankama na obje strane o tom pitanju postignuto potpuno jedinstvo", ocjenjuje komentator koji dodaje da bi spor vjerojatno rješavao Sud za međunarodno pomorsko pravo u Hamburgu.
No, i na običnim općinskim sudovima koji su preopterećeni brojnim sporovima posvađanih susjeda oko međe put do pravde je vijugav, dodaje se u komentaru. "A kako je pitanje razgraničenja među državama komplicirano može se shvatiti već i iz definicije spora iz međunarodnog prava. Udžbenik međunarodnog prava Benedetta Confortija navodi da je to 'nesuglasje oko pravnog ili činjeničnog stanja, suprotnost ili suprotstavljanje pravnih pogleda ili interesa dvaju subjekata'", navodi "Večer".
Prema istom udžbeniku međunarodnog prava, dodaje komentator, ne postoje sporovi koji bi za arbitražu bili primjereni ili neprimjereni nego se sporovi dijele na one u kojima se suprotne strane obvezuju da će prihvatiti rezultat arbitraže, te oni koje one same rješavaju diplomatskim kanalima odnosno politički.
"Upravo na kompromis susjedne države u sporu upućuje i konvencija UN-a o međunarodnom pomorskom pravu koja će jamačno biti polazište i glavno uporište arbitraže, ma kakva ona bila. Da su tu konvenciju precizno i u cijelosti pročitali i u Ljubljani i Zagrebu, a ne samo iz nje vukli one odredbe koje im odgovaraju, shvatili bi da je u slučaju Piranskog zaljeva (koji kao tzv. Savudrijska vala nema nikakvog povijesnog utemeljenja), te u slučaju slovenske zaštićene zone i epikontinentalnog pojasa (koji se mogu nalaziti samo u famoznoj Točki 5) moguće i međunarodno prihvatljivo samo sporazumno rješenje", navodi se u komentaru.
"Večer" dodaje da je već unaprijed jasno da za arbitražu treba mnogo toga dogovoriti na bilateralnoj razini, "pri čemu je unaprijed jasno da će najsporniji biti sam predmet spora". "Ljubljana sasvim sigurno neće pristati na raspravu o morskoj nego o cijeloj granici, dakle i o njenom kopnenom dijelu, gdje je, očekujući izlaz na otvoreno more, pristala na nekoliko bolnih kompromisa", ocjenjuje komentator podsjećajući na rješenja iz parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan koja se odnose na zaseoke južno od Dragonje.
"Možda nije slučaj što je Sanader jučer, govoreći o svojoj inicijativi (za arbitražu) govorio i o uključivanju Hrvatske u EU. Dodao je da će je Slovenija bezuvjetno podržati i da je riječ o državama koje će dijeliti zajedničku europsku budućnost onako kako su dijelile zajedničku prošlost. No, upravo u tu prošlost trebat će pogledati kako bi se našlo rješenje za budućnost", zaključuje komentar mariborskog lista "Večer".